Koliko nas je? Kakvim tempom širimo obitelji, kako umiremo? Koliko se ženimo i rastajemo, u kakvim kućanstvima živimo? Zadovoljavamo li europske standarde kvalitete života? Koliko zarađujemo? Kolike su nam plaće, a kakve mirovine uživamo? Koliko je zaposlenih, koliko nezaposlenih? Gdje smo po pitanju siromaštva?
Bliži se kraj godine. Izvukli smo iz više arhiva relevantnu statistiku i, očekujući nove podatke u novoj godini, skupili je na jedno mjesto. Statistika je uvijek siva i često se čini da ne predstavlja realnu situaciju. Ipak najčešće odgovara svemu onom što “cijelo vrijeme znamo” i što nam se čini kao istinito: sve nas je manje, malo zarađujemo, male su nam mirovine, nezaposlenost je visoka. Pa opet, nije sve tako crno, u TOP 5 smo u Hrvatskoj po svim parametrima. U Zagrebačkoj se županiji rađa više djece nego u prosjeku, plaće su najveće u Hrvatskoj nakon Zagreba, nezaposlenost je relativno niska i pada. Pred svima je nama da statistiku u novoj godini popravimo.
Prema Popisu stanovništva iz 2011. godine, Zagrebačka županija ima 317 606 stanovnika i mlađa je od hrvatskog prosjeka. U odnosu na 2001. zabilježen je blagi porast broja stanovnika (2,6%). Prosječna je starost stanovništva Županije 40,6 godina nasuprot 41,7 godina na razini države. Ukupno gledajući starimo. Udio stanovništva 65+ 2001. je bio 13,87%, a danas je vjerojatno i veći od 15,85% iz 2011. Prema procjeni stanovništva u Zagrebačkoj je županiji 2014. živjelo 318 453 stanovnika, od čega 163 880 žena i 154 573 muškarca. Iste godine u Zagrebačku iz drugih je županija doselilo 4 227 osoba, a iz inozemstva 551 osoba. Tada je iz Zagrebačke županije na područje drugih županija u RH odselila 3 401 osoba, a u inozemstvo 1 699 osoba. Iz Hrvatske je u 2015. odselilo čak 30 tisuća ljudi. Broj stanovnika s krajem 2015. procjenjuje se na 4 190 669.
Dobna struktura stanovništva Županije varira. Najmlađi je istok (Dugo Selo, Brckovljani, Rugvica), najstariji je zapad (Žumberak, Krašić, Pisarovina). Godine 2011. vitalni indeks stanovništva (broj živorođenih na 100 umrlih) iznosio je 98 – i otad pada. Populacija Dugog Sela raste zbog značajno povećanog prirodnog prirasta, kao i u Stupniku. U Svetoj Nedelji i Pokupskom zbog prirasta i migracija, a populacija Žumberka praktički izumire (vitalni indeks 23). Vitalni indeks Velike Gorice iznosi 87.5, a Zagrebačke županije 73.5.. Vitalni je indeks Hrvatske 69.2.
Prirodno kretanje (prirast) također je u padu. U Hrvatskoj je 2015. umrlo 16 tisuća ljudi više nego se rodilo, što odgovara negativnom prirastu od -4.0. Usporedbe radi, Bosna i Hercegovina ima prirodni prirast 0.8, Srbija -5.4, Slovenija 0.1, a Austrija 0.8. Prirodni prirast pozitivan je i u Crnoj Gori, Makedoniji i na Kosovu.
Od 2009. do 2013. broj sklopljenih brakova se smanjio, a razvoda povećao. Godine 2014. zabilježen je porast i sklopljenih i razvedenih brakova. Od prošle godine statistika je pozitivna. Godine 2015. sklopljeno je 19 800 brakova, a razvrgnuto njih 6 tisuća. Od ukupnog stanovništva starijeg od 15 godina njih 55% je 2011. bilo u bračnoj zajednici, a 2.5% u izvanbračnoj ili istospolnoj zajednici. Samaca je čak 42%. Broj kućanstava proporcionalno slijedi statistiku.
U pedagoškoj godini 2014./15. u dječje je vrtiće bilo uključeno 10 446 djece. U 128 osnovnih škola upisano je 25 978 djece, a 7 416 je učenik pohađao srednju školu. Na sveučilišnim studijima na području RH zabilježeno je 5 950 studenata iz Zagrebačke županije, a na stručnim studijima njih 3 674.
U ožujku 2014. evidentirane su 73 103 zaposlene osobe, kada se broj korisnika mirovinskoga osiguranja kretao oko 69 tisuća. Pravne osobe zapošljavale su tada njih 56 tisuća, u obrtu i slobodnim profesijama zaposleno je bilo 12 600 osoba, a zaposlenih je poljoprivrednika bilo oko 1800. Premda svi nisu zaposleni, značajan je podatak o korisnicima mirovinskoga osiguranja. Prema informacijama HZMO-a, na kraju je 2015. osigurano bilo 71 239 osoba, a u listopadu ove godine 74 208, što je indikator o povećanju broja zaposlenih.
Prema podacima HZZ-a u 2016. je u Zagrebačkoj županiji nezaposleno 12 626 osoba, što je značajan pad u odnosu na 2013., kada je bilo evidentirano čak 19 500 nezaposlenih. Stopa registrirane nezaposlenosti za studeni 2016. na razini Republike Hrvatske iznosi 14,4%. Opažamo da se statistički podatci različitih institucija po pitanju nezaposlenosti donekle razlikuju, što obzirom na sezonske migracije i nije pretjerano čudno.
Prema podacima iz 2015. najviše je nezaposlenih sa srednjoškolskim obrazovanjem, njih 63%. Nezaposlenih s osnovnoškolskim je 22%, a s visokim obrazovanjem 11%. Najviše nezaposlenih bilo je u dobi od 20 do 29 godina, skoro 25%.
U ožujku 2014. neto plaću do 2500 kuna primilo je 6% zaposlenih. Od četiri do 4 i pol tisuće njih 10%, od 5 do 6 tisuća 14%, od 6 do 8 tisuća 17%. Plaću veću od 10 tisuća kuna prima 5% stanovništva Županije. Podaci za druge platne razrede nisu dostupni, no iz navedenih se podataka čini da 40-ak posto populacije Zagrebačke županije prima neto plaću od dvije i pol do 4 tisuće kuna. Prosječna neto plaća od srpnja do rujna 2016. na razini cijele države iznosila je 5 630 kuna.
Prosječan iznos mirovine umanjene za porez i prirez za 68 455 korisnika Zagrebačke županije koji su pravo ostvarili prema Zakonu o mirovinskom osiguranju u ožujku je 2016. 2 318 kuna, dok je iznos prosječne mirovine u RH 2 245 kuna. Kad se ovom broju pribroje i primatelji mirovine prema posebnim zakonima, broj umirovljenika raste na 72 287.
U Zagrebačkoj županiji živi 30 007 osoba s invaliditetom, što čini 9,4% stanovništva županije u 2016. Djece je u tom broju 11%, radno aktivnih osoba (20-64 godine) 51%, a ostatak otpada na starije od 65 godina. Njih čak 70% nema završenu osnovnu školu, većinom su muškarci (61%), žive s obitelji (84%), zaposleno ih je samo 4%.
Stanje siromaštva u Hrvatskoj Državni zavod za statistiku prati samo na državnoj razini. Prema posljednjim podatcima o stopi rizika od siromaštva, to jest postotku osoba koje imaju raspoloživi ekvivalentni dohodak ispod praga rizika, stopa rizika u Hrvatskoj je 19,4% i po njoj smo sedmi u Europi, iza Rumunjske, Španjolske, Grčke, Bugarske, Estonije i Letonije. Ukoliko se iz dohotka izuzmu socijalni transferi i mirovine, tada je stopa rizika 45,2%. Prag rizika od siromaštva za jednočlano je kućanstvo 23 760 kuna, a za četveročlano 50 tisuća. Prosjek raspoloživog dohotka po kućanstu u RH bilježi stalan pad od 2010. Tada je iznosio 87 tisuća, danas iznosi oko osamdeset.
Ukratko, Zagrebačka je županija jedna od najprosperitetnijih u Hrvatskoj. Primjerice, 2014. godine neto plaća zaostajala je samo 1% za prosječnom državnom. Uzevši u obzir da samo Grad Zagreb premašuje cifru, barem prema dohotku građani su Županije zadovoljniji nego u ostatku Hrvatske, što su potvrdila i istraživanja provedena 2006. i 2012. godine, kada su građani izrazili zadovoljstvo svojim životnim standardom, odnosno blagi optimizam. Oba su istraživanja danas, međutim, zastarjela. Kakvo je stanje stvari, najbolje nam možete reći vi.
