Kandidat na Mostovoj listi za europarlamentarne izbore dr. Ivan Bekavac je liječnik specijalist anesteziolog u Klinici za dječje bolesti Zagreb u Klaićevoj ulici te voditelj Savjeta za zdravstvo Mosta NL. Postavili smo mu čitav set pitanja, od okolnosti pod kojima je ušao u Most, njegova viđenja problema u hrvatskom zdravstvenom sustavu pa do njemu najdraže literature.
Dr. Bekavac, kako je došlo do Vašeg političkog angažmana u Mostu nezavisnih lista?
Nezadovoljan stanjem u zdravstvu, kao i presporim tempom razvitka našeg društva, a prethodno poučen iskustvom u sindikalnom aktivnostima, osjetio sam potrebu političkog angažmana. Procijenio sam kako moj dotadašnji rad nije urodio željenim plodom, a upravo u Mostu sam uočio idealnu političku platformu za nastavak građanskog aktivizma.
Alarmantne su brojke o odlasku liječnika iz Hrvatske. Jeste li i Vi razmišljali o odlasku?
Razmišljao sam o odlasku, međutim u meni je čvrsta volja za sudjelovanjem u promjenama u Hrvatskoj. Poučen iskustvom iz državne administracije iz 2016. kad sam obnašao dužnost zamjenika ministra zdravstva, znam kako je doista i moguće, u okviru politike, mijenjati okolnosti u kojima živimo i radimo. Ali za to je potrebno imati volje, znanja i vremena.
Tko je odgovoran za činjenicu da se ovih dana na šest raspisanih natječaja nije javio ni jedan liječnik? Time se ugrožava dostupnost zdravstvene zaštite…
Dvadesetogodišnje zanemarivanje zdravstvenog sustava od strane državne administracije u najvećoj mjeri pridonijelo je aktualnom stanju, jer je propušteno pravovremeno osmisliti zdravstveni sustav utemeljen na realnim odnosima troškova i željenih ciljeva. To je dovelo do potpune degradacije vrijednosti rada zdravstvenih radnika, posljedičnog nedostatka zanimanja za rad u zdravstvu te egzodusa zdravstvenjaka iz Hrvatske. Kao i zabrinjavajuće statistike pobola i smrtnosti po kojoj je Hrvatska svrstana na samo začelje uspješnosti liječenja brojnih bolesti i stanja koja diljem razvijene Europe imaju sasvim drugačiji tijek dijagnostike i liječenja.
Često se u predizbornim obećanjima čuje da mlade moramo zadržati, no rijetko čujemo stvarne prijedloge. Što bi to rješenje po Vama moralo sadržavati?
Mladima ne treba obećavati med i mlijeko i stotine tisuća radnih mjesta ili kinesku perspektivu, nego im treba omogućiti i osigurati razvoj primjerice poticajnim mjerama u stručnom i znanstvenom usavršavanju. Treba donositi zakonska i druga rješenja koja će mlade poticati na rad i traženje posla. Državna administracija te područna odnosno lokalna uprava građanima trebaju dati pravnu i financijsku sigurnost u ostvarivanju zamišljenih projekata i zacrtanih programa.
Hrvatska je svojedobno bila lider u digitalizaciji procesa propisivanja i preuzimanja lijeka na recept, no sad je, čini se, u procesima digitalizacije u zdravstvu Hrvatska jako zaostala…
Nažalost značajno zaostajemo u raspolaganju i upravljanju digitalnim podacima o pacijentima u postupku dijagnostike i liječenja u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Tek je ove godine, nakon četrdesetak godina mraka i improvizacije, donesen Zakon o podatcima i informacijama u zdravstvu, koji treba biti temelj digitalizaciji zdravstva. Tek slijedi priprema podzakonskih i provedbenih akata koji su neophodni za nastavak digitalizacije zdravstva. Samo podsjećam da živimo u doba 4. industrijske revolucije, zasad još uvijek nespremni uhvatiti se u koštac s izazovima suvremene Europe. To je posebno vidljivo u nepostojanju integracije podataka između bolničkog i primarnog zdravstvenog sustava, što se u konačnici reflektira na zdravstvenu statistiku.
Za što bi se Vi prioritetno zalagali u Europskom parlamentu?
Zalagao bih se za građansku Hrvatsku u Europi jednakih mogućnosti za sve koji imaju volje i znanja pridonijeti razvitku EU. Želim predstavljati ravnopravnu Hrvatsku, primjerice studente koji će imati mogućnost znanstvenog usavršavanja i za to dobiti financijsku potporu ovisno o tome kamo idu, a ne o tome odakle dolaze. Želim predstavljati građane koji hoće ravnopravno sudjelovati u donošenju odluka kao i građani EU velesila. Zalagat ću se za programe jačanja i razvitka međudržavne suradnje na dobrobit građana, protiv birokratizacije i upravljanja mimo volje građana. Želim vidjeti EU kao zemlju otvorenu novim trendovima dolaska migranata iz cijelog svijeta, međutim na promišljen i održiv način, poštujući razlike među ljudima, njihove namjere, ciljeve… Protiv migrantskih kvota koje ignoriraju volju izbjeglica, političkih azilanata i ekonomskih migranata, koje zapravo ignoriraju i volju državljana zemalja članica, podrivajući same temelje demokracije, za račun birokratske sigurnosti. U zaključku, hrvatski europarlamentarac treba predstavljati glas građana koji žele Europu razvitka prema lokalnim potrebama, za opće dobro, Europu demokracije, socijalnog i zdravstvenog blagostanja.
Hrvatska je među četiri članice EU s najvećim brojem smrtno stradalih u prometu tijekom 2018. Što treba poduzeti da se taj crni trend prekine?
Određeni napredak je postignut, međutim nedovoljno da nas odlijepi od nesretnog dna ljestvice sigurnosti u prometu. Odgovornost leži na tijelima države, podjednako kao i na svakome od nas sudionika u prometu. Budimo iskreni prema sebi i svima, priznajmo prelazimo li ulicu isključivo preko pješačkog prijelaza, nosimo li kacige tijekom vožnje biciklom, jesmo li dovoljno odgovorni u prometu. Vjerujem da imamo još puno prostora za napredak. Međutim odgovornost državne, regionalne i lokalne administracije u održavanju prometnica, razvitku i osmišljavanju programa sigurnosti u prometu, poticajnim mjerama korištenja sigurnih autocesta izvan turističke sezone, povećanju broja priključnih cesta na autoceste i sl. je neophodan korak u ostvarivanju boljih uvjeta u prometu. Za kraj valja spomenuti kako je Savjet za zdravstvo Mosta pripremio nacrt prijedloga Zakona o trauma sustavu koji osim uvodnog dijela o osnivanju i organiziranju nacionalnog trauma registra, koji je ključan u razumijevanju nesretne statistike, ima i dio o organiziranju nekoliko razina trauma centara po uzoru na njemačke centre. I to upravo u cilju ostvarivanja preduvjeta za postizanje najviše razine spremnosti odgovora zdravstvenog sustava na izazove koje pred nas stavlja suvremeni promet. Potrebno je istaknuti značaj hitne helikopterske medicinske pomoći. Naime sve države članice EU izuzev Hrvatske imaju organiziranu hitnu helikoptersku službu usklađenu sa suvremenim EU standardima, Korištenje vojnih resursa u civilne svrhe protivno je i hrvatskim i EU propisima koji uređuju organiziranje zdravstvene zaštite.
Poznati ste borac protiv svih ovisnosti, a ne samo alkoholizma…
Nažalost, razne ovisnosti razaraju naše društvo, zbog toga Hrvatska bilježi nesretna mjesta u vrhu EU statistike brojem pušača, zatim mladih pušača, ali i brojem alkoholičara. Povezano s ovisnošću o kocki i internetu svjedoci smo brojnih zatvaranja trgovina namirnicama i dječjim potrepštinama i otvaranja raznih lokala namijenjenim klađenju i kockanju… Kao društvo moramo postati svjesniji opasnosti ovisničkog ponašanja te poduzimati konkretne poteze iz kojih će biti vidljiva naša društvena zauzetost oko njegovanja zdravih navika, zdravih stilova života. Jedino tako možemo ispuniti naše nade i očekivanja naše djece. Savjet za zdravstvo Mosta prepoznao je opasnost ovisnosti te pripremio i uputio u saborsku proceduru prijedlog zakona o izmjenama Zakona o trgovini. Predlažemo zabranu trgovanja alkoholnim pićima na benzinskim postajama, kao i u trgovinama nakon 22 sata. Također, predlažemo uvođenje obveze zaklanjanja alkoholnih pića od pogleda kupaca kao i potpunu zabranu reklamiranja alkoholnih pića, osim na za to predviđenim mrežnim stranicama proizvođača. Svjesni smo kako naši propisi dobro uređuju pušenje u zatvorenim prostorima, međutim njihova provedba je nešto sasvim drugo. I tu je potreban značajan zaokret, za početak u načinu procjene uspješnosti provedenih aktivnosti.
Više puta ste i Vi ponovili da zdravlje nije samo odsustvo bolesti, nego stanje tjelesnog, duševnog i društvenog blagostanja…
Riječ je o nadaleko poznatoj definiciji zdravlja prof. Štampara, osnivača Svjetske zdravstvene organizacije i njenog prvog predsjednika. Nije naodmet spomenuti kako je upravo Svjetska zdravstvena organizacija bila i prva takva organizacija unutar Organizacije ujedinjenih naroda. Upravo u Hrvatskoj prije pedesetak godina osmišljena je djelatnost obiteljske medicine i kao takva se proširila svijetom. Hrvatska je bila svjetski poznata u promicanju zdravlja i preventivnoj medicini, međutim proteklih dvadesetak godina smo mogli i više i bolje učiniti u očuvanju postignutih rezultata i ostvarivanju željenih ciljeva. U tom svjetlu Savjet za zdravstvo Mosta pripremio je prijedlog Zakona o prevenciji kroničnih nezaraznih boesti. Prepoznali smo potrebu sustavnog zakonskog rješenja kojim bismo vratili značaj preventivnoj medicini i utrli put ponovnom angažmanu oko promicanja zdravih životnih navika i izbjegavanju štetnih, dokazano rizičnih čimbenika, koji znatno pridonose crnoj statistici pobola i mortaliteta od kroničnih nezaraznih bolesti. I, što bi se moglo označiti kao revolucionarno, istim prijedlogom zakona prvi se put predlaže ozakoniti i volontiranje kao oblik međugeneracijske solidarnosti koji ima za ishod razvijanje zdravih socijalnih predložaka i okvira ponašanja.
Eto, za kraj i par osobnih pitanja. Koji događaj u politici ste doživjeli kao najmrskiji, a koji kao najdraži?
Brzo zaboravljam mrske događaje. Ne mogu si tu pomoći. Uvijek iznova sanjam bolju i sretnu, zdravu Hrvatsku koja će biti Europi primjer humanosti, srdačnosti i multikulturalnosti.
Volite li čitati, koje autore posebno? Na kojoj knjizi ste trenutno?
Radim u Klinici za dječje bolesti Zagreb u Klaićevoj ulici na radnom mjestu liječnika specijalista anesteziologa u operacijskoj sali. Trudim se pratiti stručnu literaturu. Nedavno sam pročitao Točnu boju neba Igora Rudana koju toplo preporučujem, a neiscrpan izvor zadovoljstva našao sam u Hašekovim Humoreskama kojima se rado vraćam. Htio bih pročitati uspješnicu Zašto nacije propadaju autora Acemoglua i Robinsona.
Imate li kućnog ljubimca?
Godinama sam šetao uz maltezera Oxyja, jutro s njim počinjao i večer dovršavao u šetnji. Otkako su djeca preuzela tu slatku brigu nedostaje mi ta bliskost s najboljim čovjekovim prijateljem.
Sponzorirani članak
