U 3 sata ujutro satove smo pomakli jedan sat unatrag i time završili s ljetnim računanjem vremena. Igranje s prirodnim ciklusom uzrokuje drastično smanjenu produktivnost, smatraju znanstvenici, napominjući kako pomičući satove postajemo podložniji bolestima i umorniji.
NOVI OBRAČUN STRUJE
Vraćanjem sata na zimsko računanje vremena promijenio se obračun električne energije, pa će se tako potrošnja prema višoj tarifi obračunavati od 7 do 21 sat, a prema nižoj noću od 21 pa do 7 sati ujutro.
300 KUNA KAZNE ZA VOŽNJU BEZ SVJETLA
Svjetla za označavanje vozila tzv. “pozicija” ne smatraju se dnevnim svjetlima. Prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama, vozači motornih vozila (u razdoblju zimskog računanja vremena) za vrijeme vožnje danju moraju imati upaljena dnevna ili kratka svjetla. Za nepoštivanje te odredbe predviđena je novčana kazna u iznosu od 300 kuna. BIJELO I CRVENO SVJETLO ZA BICIKLISTE
Također, vozači bicikala od prvog sumraka do potpunog svanuća, kao i u slučaju smanjene vidljivosti, na biciklu moraju imati upaljeno jedno svjetlo bijele boje na prednjoj strani i jedno crveno svjetlo na stražnjoj strani bicikla. Vozači mopeda i motocikala dužni su tijekom cijele godine danju imati upaljena kratka svjetla na vozilu.
ZAUSTAVLJENI SU VLAKOVI
Zbog prelaska na zimsko računanje vremena, vlakovi koji su u to vrijeme vozili na HŽ-ovim prugama bili su zaustavljeni na sat vremena u kolodvorima u kojima su bili zatečeni sukladno voznom redu. Riječ je o paru noćnih vlakova na relaciji Zagreb-Split i obratno te po jednom vlaku na relaciji Vinkovci-Novska, Varaždin-Zagreb i Osijek-Zagreb, navode iz HŽ Infrastrukture.
HŽ: IMALI SMO POSEBNA DEŽURSTVA
Zbog pomicanja sata jedan sat unatrag i na prugama HŽ Infrastrukture, kao i uvijek do sada, bila su organizirana posebna dežurstva osoblja u elektrotehničkim službama i prometnim uredima kako bi se svi automatski uređaji koji pokazuju, registrirali ili dali namjestiti na novo, točno vrijeme.
ZAKON O RAČUNANJU VREMENA
U Republici Hrvatskoj računanje vremena uređeno je Zakonom o računanju vremena (“Narodne novine” broj 27/93 i 33/96). Odredbom članka 2. stavka 2. Zakona o računanju vremena utvrđeno je da će Vlada Republike Hrvatske svake godine prije početka ljetnog računanja vremena odrediti dan i trenutak prelaska na ljetno računanje vremena te dan i trenutak povratka na srednjoeuropsko vrijeme.
EU DIREKTIVE
U skladu s člankom 4. Direktive 2000/84/EC Europskog Parlamenta i Vijeća od 19. siječnja 2001. godine Europska komisija je dužna svakih pet godina objaviti priopćenje kojim daje raspored datuma na koje će započinjati i završavati ljetno računanje vremena. Prvo priopćenje izdano je za razdoblje od 2002. do 2006. godine, a zatim za razdoblje od 2007. do 2011. Zadnje priopćenje Europske komisije izdano je za razdoblje od 2012. do 2016. godine prema kojem ljetno računanje vremena u 2013. godini počinje u nedjelju 31. ožujka 2013. godine a završava u nedjelju 27. listopada 2013. godine.
UŠTEDA ENERGIJE ?
Cijela Europa se davno, za Prvog svjetskog rata, odlučila na ljetno-zimsko računanje vremena kako bi što veći dio životnih i poslovnih aktivnosti smjestila za vrijeme danjeg svjetla, odnosno uštedjela na umjetnoj rasvjeti. Za razliku od Europe, međutim, vrlo radišni Japanci u tu se priču nisu dali »uvući«, kao, uostalom, niti Kina, Indija, Indonezija, veći dio Australije ili pak većina zemalja Južne Amerike. Promjenu sata osmislio je engleski arhitekt Wiliam Willet, koji je svoju ideju 1907. godine iznio u britanskom parlamentu, i tako začeo burnu raspravu, koja je trajala godinama. U svojoj namjeri nije uspio, no devet godina kasnije, dvije godine od početka Prvog svjetskog rata, Njemačka je prihvatila ljetno računanje vremena, kako bi uštedjela na energiji.
MOGUĆA “JESENSKA DEPRESIJA”
Prelazak na zimsko računanje vremena može biti povezan sa sezonskim poremećajem raspoloženja, odnosno jesenskom depresijom. Simptomi su manjak energije, bezvoljnost, poremećaji spavanja, pojačana želja za slatkom hranom i smanjena spolna aktivnost. Prema znanstvenim studijama, koje pozivaju na ukidanje običaja pomicanja sata, ranije padanje mraka zimi utječe na manjak energije. Igranje s prirodnim ciklusom uzrokuje drastično smanjenu produktivnost, smatraju znanstvenici, napominjući kako pomičući satove postajemo podložniji bolestima i svakako – umorniji. Većina građana Europe i SAD-a, ionako kronično premorena, biva još premorenija zbog pomicanja sata dvaput godišnje.
DOBRO ZA SRCE
Novo računanje vremena ima i dobrih strana. Zahvaljujući pomicanju kazaljki, noć će biti sat vremena duža. Znanstvenici su utvrdili kako se prvog radnog dana nakon nedjeljnog jesenskog pomicanja kazaljki smanjuje broj srčanih udara.
