Hladni valovi, slično kao i topli, djeluju na ljude uzrokujući povećanu smrtnost i pobol. Međutim, dok je utjecaj toplih valova uglavnom koncentriran na 1-2 dana nakon njihove pojave, hladni valovi uzrokuju povećanu smrtnost s odgodom i nakon njihovog završetka. Premda je maksimum smrtnosti kod toplih valova izraženiji nego kod hladnih, ukupno povećanje smrtnosti je nakon hladnih valova veće nego nakon toplih valova.
Kriteriji za pojavu hladnih valova koji mogu biti opasni za zdravlje ljudi određeni su pomoću podataka smrtnosti i podataka temperature zraka u razdoblju 1983-2008. Stupanj opasnosti određuje se prema stupnju povećanju smrtnosti:
Upozorenja na hladne valove koji mogu biti opasni za zdravlje ljudi objavljuju se na web stranici Državnog hidrometeorološkog zavoda (meteo.hr) zajedno s preporukama o zaštiti.
Napomena:
Treba naglasiti da upozorenje na hladnoću koja djeluje na zdravlje nije isto kao upozorenje na nisku temperaturu vidljivo na Meteoalarm stranici. Niske temperature u velikoj mjeri utječu na zdravlje ljudi, ali također negativne (niske) vrijednosti temperature mogu znatno utjecati na opskrbu energije, osobito električne, na smrzavanje tekućina, što je posebno važno zbog opskrbe pitkom vodom i sl. Pragovi koji postaju kritični za zdravlje u pojedinim se regijama mogu znatno razlikovati od pragova odnosno vrijednosti temperature koja može utjecati na privredu, gospodarstvo, promet, ekonomiju i sl. Upozorenje na hladnoću unutar platforme Meteoalarma podrazumijeva širi spektar utjecaja te se razlikuje od upozorenja na hladnoću koja može utjecati na zdravlje.
Kako se zaštititi od hladnoga vala?
Izlaganje niskim temperaturama u hladno zimsko vrijeme može uzrokovati štetne posljedice na zdravlje te dovesti do nastanka ozljeda (ozeblina, promrzlina, smrzotina) i opće pothlađenosti tijela (hipotermija), što može imati i smrtni ishod.
Kako bi se zaštitili, pridržavajte se sljedećih preporuka:
Pratite vremensku prognozu i upozorenja o niskim temperaturama i nepovoljnim vremenskim prilikama te izbjegavajte izlazak, ako to nije prijeko potrebno.
Odjenite više slojeva tople odjeće, po mogućnosti od materijala koji zadržavaju toplinu (vuna, polipropilen, svila). Vanjski dio odjeće (kaput, jakna) treba biti nepropustan za vjetar i vlagu. Glavu zaštitite kapom koja prekriva oba uha, a ruke zaštite rukavicama. Usta je dobro prekriti šalom zbog sprečavanja direktnog udisanja hladnog zraka (posebno važno za bolesnike s bolestima srca i dišnih puteva). Izuzetno je važna topla, udobna zimska obuća otporna na vlagu.
Osobama koje boluju od kroničnih bolesti, posebno kardiovaskularnog i respiratornog sustava, preporuča se izbjegavanje izlaganju niskim temperaturama u ranim jutarnjim i kasnim večernjim satima.
U slučaju kiše koja se ledi u dodiru s tlom, smrzavanja ili snijega na tlu, budite oprezni radi klizavih pločnika i kolnika te povećane mogućnosti padova i prijeloma kostiju.
Kod niskih temperatura treba izbjegavati teže fizičke poslove na otvorenom, kao i sve aktivnosti koje uzrokuju ubrzano disanje.
Pomognite obitelji, prijateljima i susjedima koji većinu vremena provode sami.
Nemojte zanemarivati osjećaj hladnoće i drhtavicu koji upozoravaju na potrebu utopljavanja i prekid boravka na hladnoći.
U slučaju da se kod onih osoba koje duže borave na otvorenom (izletnici, planinari, alpinisti, vojnici ) pojave početni simptomi pothlađivanja ili ozeblina (trnjenje i gubitak osjeta prstiju uz blijedu kožu, ponekad i bol), treba odmah potražiti zagrijani prostor, skinuti vlažnu odjeću, pothlađenu osobu postepeno utopljavati zamatanjem u deke, ali nikako ne izlagati direktnom izvoru topline. Preporuča se dati tople bezalkoholne napitke (čaj, juha) te potražiti stručnu medicinsku pomoć i nazvati:
Hitnu medicinsku službu – 194
ili
Centar za žurne službe – 112
Dodatne informacije možete pronaći u tekstu Preporučene mjere zaštite zdravlja starijih osoba zbog hladnoće/niskih temperatura zraka u sezoni 2018./2019. na stranicama Nastavnog zavoda za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”.
