20. svibnja službeno je proglašen Svjetskim danom pčela jer, iako se čine kao obične zujalice, pčele su nezaobilazna karika u našoj prehrani i opstanku. Informacije pokazuju kako su pčele zaslužne za oprašivanje oko 75% svih prehrambenih proizvoda. Ovaj podatak pokazuje kako su one iznimno bitne za poljoprivredu cijelog svijeta.
Važnost ovih žuto crnih zujalica otkrivena je još u 18. stoljeću kada je Anton Janša iz Slovenije napisao prvi moderni pčelarski priručnik. Upravo on je bio među prvima u svijetu koji su otkrili njihov značaj. Njegovu angažiranost primijetila je austrijska carica Marija Terezija koja mu je dala profesorsku poziciju. Njegov angažman mnogo znači za današnje pčelarstvo svijeta i Europe.
O pčelama je govorio i znanstvenik i intelektualac Albert Einstein koji je izjavio da ako pčele nestanu s planeta Zemlje, nama ostaje još oko četiri godine života. Nije bio previše u krivu jer populacija pčela je u padu, a to predstavlja sve veći problem za čitavo čovječanstvo.
Pčele je nužno čuvati, kao i njihova staništa jer su vrlo važne za poljoprivredu, sigurnost hrane i bio-raznolikost. Sve češće bolesti životinja, intenzivna poljoprivreda, gubitak staništa i sve intenzivnije izlaganje kemikalijama i pesticidima nešto je što im nikako ne ide u korist i što svakodnevno smanjuje njihovu populaciju. Nastavak takvog ponašanja mogao bi biti poguban za sve nas.
Pozitivno je što na razini Europske unije, UN-a, ali i ostatka svijeta postoje brojni poticaji za sektor pčelarstva, potiče se edukacija po pitanju pčela i njihove važnosti te sve više radi na tome da se pčelama osigura njihovo prirodno stanište. Ne zaboravimo u cijeloj priči niti na med, dragocjeni nektar iz prirode koji jača imunitet i pomaže kod mnogih bolesti.
Bez pčela nema života, a na nama je da što prije i što više radimo na tome da im osiguramo život i djelovanje. Ipak, one su te koje nama pomažu sve ovo vrijeme.
