Poljoprivredni redar nema ovlasti kažnjavanja, već samo evidentira i šalje opomene. Ipak, on je taj koji pokreće postupak kojim prekršitelj može završiti i na sudu.
NADZOR ZEMLJIŠTA POD AMBROZIJOM
Koncentracija peludi ambrozije dostigla je svoj vrhunac i trenutačno izaziva velike probleme alergičarima. S obzirom da je svaka četvrta osoba alergična na ambroziju, velikogorički Upravni odjel za poljoprivredu započeo je pojačan nadzor zapuštenih zemljišta obraslih ambrozijom.
– Mi često dobivamo prijave od naših sugrađana, naš poljoprivredni redar obilazi površine, utvrdi ambroziju, probamo identificirati tko je vlasnik čestice i šaljemo mu opomenu – priča nam pročelnica Zlata Filipović.
FOTOGRAFIRA, PA KREĆE U POTRAGU ZA VLASNIKOM
Poljoprivredni redar zemljište fotografira, a zatim kreće u potragu za vlasnikom. U tome mu pomaže ARKOD, novi sustav evidencije zemljišnih parcela u Hrvatskoj.
– Preko ADKOD-a utvrdimo koja je parcela, čestica i vlasnik, dođem i fotografiram, utvrdim lokaciju, onda odem u Grad, napišem dopis ili se čujem s vlasnikom da mora u zadanom roku od tjedan dana počistiti, ako se ogluši šaljemo još jednom dopis – kaže poljoprivredni redar Stjepan Diković.
REDAR POKREĆE POSTUPAK KAŽNJAVANJA
Veliki broj građana niti nakon druge opomene ne počupa ambroziju sa svoje zemlje. Poljoprivredni redar nema ovlasti kažnjavanja, što mu i otežava posao. Ipak, on pokreće postupak kojim prekršitelja može kazniti sud.
– U tom slučaju mi moramo dokumentaciju proslijediti poljoprivrednom inspektoru koji može kazniti ili mora poslati čovjeka na sud – kaže Filipović.
Postupak, međutim, traje predugo i pročelnica rješenje vidi u tome da poljoprivredni redar ima ovlasti trenutačnog kažnjavanja.
– Da čovjek ima pravo na licu mjesta prekršitelja odmah kazniti mislim da bi to bilo sasvim drugo, ali to nije popularna mjera – zaključila je.
POREZOM PROTIV AMBROZIJE?
Ona također nepopularna, ali učinkovitija mjera možda bi bila u oporezivanju neobrađenog zemljišta. U tom slučaju, poljoprivrednici koji svoje površene ne bi obrađivali, morali bi plaćati poseban porez. To bi riješilo problem i s velikom količinom nepočupane ambrozije, smatra pročelnica.
– Onda će svatko voditi računa da su njegove površine obrađene, ako sam nije u stanju obrađivati zemljište, onda će dati zemljište u najam, u zakup onome tko to želi jer imate ljudi koji bi htjeli obrađivati zemljište, ali naši ga vlasnici ne žele dati u zakup kao da se boje da će ostati bez njega – dodaje Zlata Filipović.
DOKTORE POMOZI
A dok se koncentracija peludi ambrozije ne smanji njezinim uništavanjem, alergičarima nema druge nego zaštititi se. Ako imate simptome peludne groznice poput curenja nosa, kihanja, otežanog disanja, oticanje kapaka javite se liječniku kako bi Vam odredio terapiju.
– Riječ je o terapiji antihistaminicima, lijekovima koje bi bilo dobro uzimati 10 dana prije peludne sezone kako bi se ublažili simptome bolesti – kaže Gordana Pajan Lehpaner, voditeljica Epidemiološke službe Velika Gorica.
Alergičarima se savjetuje nošenje kape i sunčanih naočala, a nakon boravka na otvorenom pranje ruku i tuširanje.
– Kod osoba koje su jako alergične preporuča se da kada dođu kući skinu odjeću koju su nosili, čak bi trebalo i pročešljati kućne ljubimce, na neki način spriječiti fizički kontakt sa zrncima peludi – ističe Gordana Pajan Lehpaner.
Jednako tako, važno je izbjegavati hranu koja ima križnu reakciju s alergenima ambrozije, poput dinja, lubenica, tikvica i rajčica.
[print_gllr id=1271]
