Danas je na virtualnoj konferenciji za medije mreža Pesticide Action Network Europe predstavila rezultate testiranja 55 uzoraka vode za piće iz 11 zemalja Europske unije na molekulu trifluoroctene kiseline (TFA). TFA je otkrivena u 34 od 36 uzoraka iz vode iz slavine. Pronađene vrijednosti bile su u rasponu od ‘ispod granice detekcije’ (< 20 ng/L) do 4.100 ng/L. Vršne vrijednosti usporedive su s vršnim vrijednostima u europskim rijekama i jezerima. Samo 6% uzoraka vode iz slavine bilo je bez TFA. Prosjek od 740 ng/L u vodi za piće niži je od onoga što je pronađeno u rijekama i jezerima u prethodnom izvješću, gdje je pronađeno 1220 ng/L.
Kako bi se ispitalo prodire li TFA i u duboke rezervoare vode iz kojih potječe mineralna voda, u istraživanje je uključeno 17 uzoraka mineralne i 2 uzorka izvorske vode: 12 od 19 uzoraka bilo je kontaminirano TFA, u koncentracijama između ‘ispod granice detekcije’ i 3.200 ng/L, uz prosječno opterećenje od 278 ng/L. Testovi za 24 druga PFAS spoja otkrili su da TFA čini više od 98 % ukupnog opterećenja PFAS spojevima u svim testiranim uzorcima.
Većina uzoraka analizirana je u Centru za tehnologiju Vode u Karlsruheu, jedan dio analiza ustupili su Bund für Umwelt und Naturschutz Deutschland (*) i Générations Futures (**). Korištene metode su HP tekućinska kromatografija i masena spektrometrija. TFA je nerazgradiva sintetska kemikalija široko korištena pri sintezi pesticida, ali i produkt razgradnje PFAS pesticida, F-plinova i drugih PFAS spojeva.
Rezultati iz Samobora među najboljima u Europi
Uzorak pitke vode iz slavine u Hrvatskoj je uzet u Samoboru. Zabilježena koncentracija TFA od 160 ng/L jedna je od boljih u Europi, no iz domaće udruge članice mreže PAN Europe kažu da rezultate nipošto ne smatraju dobrima.
>> U Savi kod Kosnice otkrivena visoka koncentracija nerazgradive kemikalije iz pesticida
“Uzorak uzet iz slavine u Samoboru sadrži količinu TFA ispod prosjeka uzetih uzoraka. No, ovaj rezultat nipošto ne smijemo smatrati pozitivnim – TFA je perzistentan spoj, ne razgrađuje se, zato se i naziva ‘vječnom kemikalijom’, što znači da je vrlo izgledno da će se njegov sadržaj povećavati, ukoliko ne eliminiramo izvore onečišćenja”, rekla je predsjednica udruge Zemljane staze Natalija Svrtan.
Lokacija je odabrana da bi se stekla bolja slika šireg zagrebačkog područja nakon što je prethodnim istraživanjem kod vodocrpilišta Kosnica detektirana visoka koncentracija od 630 ng/L.
“Samobor ima čišću vodu nego što je ona nizvodno od Zagreba, ne samo zbog poljoprivredne aktivnosti, nego i zbog tehnološkog opterećenja i pročišćavanja otpadnih voda. FPAS spojeve nalazimo i u hrani, odjeći i npr. termootpornim materijalima pa je kontaminacija nizvodno zasigurno veća”, rekla je.
Institucije ne odgovaraju na upite
U Hrvatskoj ne postoje, a ni u Europi nema puno institucija gdje se mogu raditi ove analize. Iz udruge su o rezultatima obavijestili nadležne institucije, no odgovora nije bilo. “Pozvali smo institucije da počnu kontrolirati vodu na način da ovaj parametar uključe kao relevantan za provjeru kvalitete vode jer nema sumnje da je ovaj spoj opasan po ljudsko zdravlje. Postoji indikacija i da je bioakumulativan. Po objavi prošloga izvješća pisali smo Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Andrija Štampar, ministarstvima poljoprivrede, zdravstva, gospodarstva i zaštite okoliša. Nismo dobili nijedan odgovor”, rekla je Svrtan.
Mediji nezainteresirani za priču
A priča nije interesantna ni medijima. Kao i prošli put, Kronike VG su jedini domaći medij koji je nazočio konferenciji: “Ne mogu razumjeti zašto mediji ne pokrivaju ovu problematiku jer se radi o nečemu što je sporadično i što je negdje drugdje. Ne možemo pobjeći od ove kontaminacije jer svi pijemo vodu i jedemo hranu koja je kontaminirana ostacima PFAS pesticida i problem neće otići. Ne radi se o spojevima s periodom poluraspada, radi se o kemikaliji koja ostaje. Ne znam zašto Hina ne želi o ovome pričati, mogu samo pretpostaviti”, rekla je Natalija Svrtan za Kronike Velike Gorice.
Dodajmo da je Svrtan potvrdila da se među uzorcima flaširane vode nije našao niti jedan uzorak iz Hrvatske.
Iz priopćenja za javnost: Rizici po zdravlje jedva da su istraženi
TFA je vrlo postojan proizvod razgradnje PFAS pesticida i F-plinova. Unatoč širokoj prisutnosti u vodama diljem svijeta, postoji nedovoljan broj studija o rizicima za okoliš i zdravlje. Procjene rizika značajno se razlikuju zbog razlika u načinu na koji se regulatori nose s oskudnim znanstvenim saznanjima.
Prema procjeni EFSA-e iz 2016., unos 50 mikrograma (µg) TFA po kilogramu (kg) tjelesne težine dnevno je prihvatljiv. Prema procjeni Njemačke savezne agencije za okoliš iz 2020. prihvatljivi dnevni unos iznosi 12,5 µg/kg/dan. Nizozemski nacionalni institut za javno zdravlje i okoliš (RIVM) 2023. godine izvodi prihvatljivi dnevni unos od samo 0,32 µg/kg/dan, na temelju trenutnog stanja znanja i pod pretpostavkom da TFA ima usporediv toksikološki profil s drugim, bolje proučavanim PFAS spojevima.
Ovu pretpostavku podupire nedavna Bayerova studija o reproduktivnoj toksičnosti TFA kod kunića, koja je otkrila ozbiljne malformacije fetusa. Njemačka agencija za kemikalije nedavno je predložila da se TFA klasificiraju kao toksične za reprodukciju.
Na temelju ovog inovativnog pristupa procjeni rizika, nizozemske vlasti predložile su smjernicu za vodu za piće od 2200 ng/L. Ova granica je postavljena tako da se uz prosječnu potrošnju vode za piće tolerantni dnevni unos TFA maksimalno iskoristi do 20%. Ovu vrijednost, temeljenu na prilično konzervativnoj procjeni rizika, premašila su samo 2 od 55 ispitanih uzoraka vode. Međutim, podaci o toksičnosti ograničeni su i nepotpuni, pa se ne može isključiti ni mogućnost da su i nizozemske vlasti potcijenile rizik.
Helmut Burtscher-Schaden iz GLOBAL 2000 – Friends of the Earth Austrija navodi: “Dobra vijest za sada je da za razine TFA, koje smo pronašli u većini uzoraka vode za piće, čini se da su još unutar onoga što se smatra sigurnim granicama prema trenutnim saznanjima. Međutim, unosi TFA svakodnevno se povećavaju, a “sigurnosni međuspremnik” je već vrlo mali. Štoviše, već smo pretjerano opterećeni drugim PFAS spojevima. Stoga se odmah moraju poduzeti mjere za sprječavanje daljnje kontaminacije trifluorooctenom kiselinom.
Iz priopćenja za javnost: Nedostatak zakonskih ograničenja
Iako je kontaminacija s TFA široko rasprostranjena, trenutno u EU ne postoji zakonsko ograničenje za TFA u površinskim vodama, podzemnim vodama ili pitkoj vodi. Tek 2026. treba stupiti na snagu standardna granična vrijednost za “ukupni PFAS” od 500 ng/L u vodi za piće. Po definiciji, ova vrijednost uključuje TFA jer je to PFAS spoj. Međutim, kada je Komisija predložila ovu vrijednost, nije se smatralo da bi postojeće količine TFA premašile ovu granicu. Polovica analiziranih uzoraka vode iz slavine prelazi graničnu vrijednost od 500 ng/L za “ukupni PFAS”, ako je TFA uključena u ovaj parametar.
Sara Johansson, viša službenica za pravna pitanja za sprječavanje onečišćenja vode u EEB-u, kaže: “Iz pravne perspektive, TFA je do sada bila i ostala ‘nevidljiva’ kemikalija. Nedostatak standarda kvalitete za podzemnu ili površinsku vodu i nepostojanje ograničenja TFA za pitku vodu doveli su do široko rasprostranjene kemijske kontaminacije koja je prošla ispod radara. S ažuriranjem standarda onečišćenja vode reguliranih Okvirnom direktivom o vodama, to bi se moglo promijeniti: Europske institucije sada imaju priliku postaviti smjer za zaštitu voda – to duguju svojim građanima. Ljudi imaju pravo na zdravu vodu.”
U međuvremenu nevladine organizacije pozivaju na hitne mjere, kao što su: Trenutačna zabrana PFAS pesticida. Trenutačna zabrana F-plinova. Provedba općeg ograničenja PFAS spojeva prema Uredbi REACH. Uspostava granice sigurne pitke vode za TFA na razini EU. Postavljanje standarda kvalitete za TFA za vode regulirane Okvirnom direktivom o vodama. Primjena načela „Onečišćivač plaća” gdje god je potrebno pročišćavanje vode zbog kemijske kontaminacije. Rješavanje problema nedostatnih podataka o toksičnosti TFA, omogućavanjem neovisnih istraživanja. Pružanje podrške poljoprivrednicima da zamijene PFAS pesticide alternativnim metodama zaštite usjeva, po mogućnosti bez kemikalija.
Izvješće možete pronaći OVDJE.
