Mi, plemeniti i ponositi Turopoljci, rado se prisjećamo slavne plemenitaške povijesti ovog kraja, no, povijest ljudi ovog kraja seže zaista daleko u prošlost. Arheološki nalazi u naseljima oko rijeke Save govore nam da su ljudi u ovim krajevima živjeli čak 5-6 tisuća godina prije Krista, iako je ovo područje bilo rijetko naseljeno sve do dolaska Rimljana koji su ovdje živjeli od 1. do 4. stoljeća.
—–Rimsko umijeće u arhitekturi i gradnji dovelo je do razvoja ovoga kraja. Velike rimske ceste povezivale su unutrašnjost sa Dalmacijom, a mnoštvo manjih kamenih cesta povezivalo je manja naselja diljem sadašnje Hrvatske. Najpoznatije ceste bile su ona od Emone (Ljubljane) do Siscie (Siska), koja se kod Buševca križala sa drugom važnom cestom koja je vodila od Dalmacije preko Siska do Ptuja. Rimske su ceste prolazile kroz mnoga današnja naselja u okolici Velike Gorice, kao što su Petrovina, Lomnica, Okuje, Mraclin pa sve do Buševca. Često su seljani, kopajući na njivama od Velike Gorice pa sve do Siska, pronalazili kamene ploče i razno razne ostatke rimskih cesta ili građevina. Na jednoj od tih važnih prometnica nastalo je i jedno od nama najpoznatijih rimskih naselja – rimski municipij Andautonija.
—–Andautonija se nalazila na području današnjeg Šćitarjeva, izgrađena je oko 1. stoljeća, a svoj kraj je doživjela u 4. stoljeću seobom naroda i spuštanjem germanskih i slavenskih plemena sa sjevera u ove krajeve. Andautonija je bila razvijeno rimsko administrativno, kulturno i društveno središte. O tome nam svjedoče pronađeni ostaci građevina, poput kupališta i građevina sa bedemima koji gledaju na široke rimske ulice u samom središtu Šćitarjeva, a na nekim od tih ostataka vidljivi su i napredni sistem podnog grijanja, ostaci mozaika i štukatura.
Kamen za izgradnju Andautonije dovozio se sa obronaka Medvednice, a osim od kamena, Andautonija je građena i ciglom iz vlastite ciglane. Dijelove kamene i ciglene građe pronađene u zemlji, ovdašnje stanovništvo koristilo je za izgradnju vlastitih kuća i zgrada jer nisu poznavali arheološku vrijednost pronalazaka. Kasnije, kada su ljudi shvatili da je to što pronalaze vrijedno, prodavali su vrijedne iskopine raznim kolekcionarima čak i u inozemstvo. Od 1969. godine pa sve do danas Arheološki muzej grada Zagreba vrši iskapanja i radi na očuvanju ovih vrijednih iskopina.
Radovi na istraživanju i konzerviranju nalazišta doveli su do toga da je od 1994. godine Arheološki park Andautonija otvoren za javnost. Kako se nekada živjelo u Andautoniji, posjetitelji mogu na osobit način vidjeti i doživjeti početkom rujna svake godine, kada se na prostoru nalazišta organiziraju Dionizijske svečanosti. Rimski vojnici ponovno marširaju Andautonijom, bore se protiv navale barbara, a bogataši uživaju u hrani i piću.
Ako vas znatiželja odvede put Šćitarjeva, bilo bi šteta propustiti i ostale znamenitosti toga kraja. Osim rimskih iskopina, u samom centru Šćitarjeva nalazi se i crkva Sv. Martina sa lijepim parkićem, iza koje se nalazi još rimskih iskopina, dok se nasuprot crkve nalazi zgrada župnog dvora. Uz crkvu možemo pogledati stari drveni čardak, prekrasan primjer drvene građe ovoga kraja, a u istoj ulici nalazi se i obnovljena Osnovna škola Šćitarjevo u kojoj se nalazi bogata arheološka i etnografska zbirka koju su prikupili mještani i učenici ovoga kraja. U predvorju škole nalazi se i spomen ploča poznatom hrvatskom književniku Pavlu Ritteru Vitezoviću, koji je živio u Šćitarjevu od 1707. do 1710. godine.
Šćitarjevo je možda malo mjesto, ali ispod površine čuva velike tajne. Uživajte otkrivajući ih!
autor: Dario Drvodelić
[print_gllr id=30028]
