Turopolje je ime dobilo po govedu Tur koje je nekoć lutalo ovim našim ravnicama, ono je nažalost izumrlo u 18. st. Malo je poznato da u Poljskoj danas živi vrsta goveda zvana Zubri za koje kažu da je ne tako daleki rođak našeg Tura.
Osim Turopoljskog goveda, imamo i svoju svinju. Smatra se da je uz govedo Tur, Turopoljem hodala posebna vrsta svinje zvana Krškodolska svinja. U srednjem vijeku križanjem te vrste svinje sa drugom vrstom zvanom Šiška nastala je Turopoljska svinja. Ona je krajem 17. st. zbog promjena u uzgoju gotovo potpuno nestala. Tijekom 19 st. križanjem te vrste svinje i slavonske svinje zvane Bagun nastaje Turopoljska svinja kakvu danas poznajemo.
Turopoljska svinja svojom dugom kovrčavom dlakom, duguljastim oblikom tijela i dugačkom njuškom pomalo podsjeća na divlju svinju. Zbog specifične prehrane, njeno je meso tamnije boje, slično onome kod divlje svinje. Iako se uzgaja i u seljačkim domaćinstvima, ona nije osjetljiva vrsta, otporna je i prilagodljiva te pogodna za život na otvorenom u šumi. Kod nas se takav uzgoj na otvorenom prakticira ponajviše u šumama Turopoljskog Luga.
OBOŽAVAJU ŽIR
Posebnost u boji i okusu mesa Turopoljske svinje dobivena je posebnim načinom prehrane. Specijalitet kojim se hrani je plod hrasta, žir. Svinje su u krdima išle na ispašu „žirovanje“ u šumu te su većinu vremena provodile u šumi, hraneći se prirodno, a nakon određene dobi dohranjivalo ih se u domaćinstvima.
Zabrana ispaše u šumi 50-tih godina 20. st. skoro je dovela do istrebljenja vrste, smatralo se kako ta svinja doprinosi uništavanju šume. Ponovnim proučavanjem na području Turopoljskog Luga 90-tih godina 20. st. pokazalo se kako svinja nije štetna, nego dapače dio tamošnjeg prirodnog ciklusa. Još nekoliko puta je opstanak ove vrste bio upitan – jednom zbog bolesti koja se brzo širila među krdima, koja je spriječena odvajanjem krda na manje jedinice, a zadnji put donošenjem strogih pravila ulaskom u EU, koja su bila teško provediva pri ovakvom otvorenom uzgoju svinje.
Oko uzgoja Turopoljske svinje danas brine Plemenita opčina turopoljska, a nedavno je Turopoljska svinja ušla u međunarodni projekt istraživanja lokalnih pasmina svinje u Europi. Naredne četiri godine će se, u okviru i uz financiranje iz programa Europske unije „Horizon 2020“, provoditi projekt „TREASURE – Raznovrsnost lokalnih svinjskih pasmina i sustava uzgoja za visoko kvalitetne tradicionalne proizvode i održive lance svinjskoga mesa. Projekt će u Turopolju provoditi Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Plemenita opčina turopoljska.
aaNa održavanju autohtonih vrsta treba raditi i boriti se kako bi one ostale naša posebnost. Žalosno je da je u nekim državama naša vrsta postala brand, primjerice u Austriji je Turopoljska svinja brand “Oststeiermarkisches Turopolje-Schwein”.
Iako je za naše govedo Tur prekasno, naše druge vrste poput Turopoljske svinje, konja Posavca pa čak i Turopoljskog luka, treba što prije zaštititi, kako se ne bi zaboravilo njihovo turopoljsko podrijetlo.
