Home Vijesti Što učiniti ako nađete kornjaču na suhom, daleko od vode?

Što učiniti ako nađete kornjaču na suhom, daleko od vode?

PODIJELITE
Foto: Katarina Drvodelić

U nedavnoj šetnji po nasipu naišli smo na kornjaču poprilično daleko od vode. S obzirom na to da nismo bili sigurni kako postupiti, posavjetovali smo se s veterinarom.

Na našem području može se naići na različite vrste kornjača, no u Turopolju je najčešća barska ili močvarna kornjača Emys orbicularis. Osim njih, postoje i nalazišta kopnenih kornjača ili čančara, no puno su rjeđa.

Obična čančara je zakonom zaštićena vrsta, a karakteriziraju je kratke zdepaste noge sa sraslim prstima i tupim kandžama (pet na prednjim i četiri na stražnjim nogama). Boja oklopa varira od smećkaste ili narančaste do žućkaste, često s tamnom pigmentacijom

Močvarne ili barske kornjače imaju gotovo okrugli i zakrivljeni oblik te vrlo jak oklop. Mogu narasti do 35 cm, a teška su oko 1,5 kg. Boja je različita od zelene sa sivom bojom do smeđkasto-zelenkaste. Neke mogu biti tamne do crne, a smatra se kako im je boja povezana s godinama i prehrambenim navikama. Imaju žute mrlje po cijeloj površini, a svi istureni dijelovi tijela – šape, rep i glava s vratom, imaju tamno-močvarnu boju s krupnim mrljama i potezima.

Kako postupiti kada pronađemo kornjaču na suhom?

Kornjače nerijetko borave izvan vode, posebice kad se radi o vrstama na koje možemo naići na našem prostoru. Naime, voda im je potrebna prvenstveno zbog prehrane, za plivanje, održavanje fizičke aktivnosti te obavljanje nužde.

Savjet koji smo mi dobili, ako se radi o običnoj čančari ili močvarnoj kornjači na suhom, primijetite u kojem je stanju. Ako reagira na vas i skriva se kada se pojavite pa ponovno viri, vjerojatno joj nimalo ne smeta što je na suhom. Kada je tako, ostavite je gdje ste je i našli jer one mogu proći i do kilometar bez vode. Ako niste sigurni radi li se o toj vrsti ili nekoj drugoj, usmjerite je prema vodi, ali je nikako nemojte bacati u vodu.

Podsjećamo i koliko je važno očuvanje čistoće prirode i staništa naših kornjača, ali i ostalih životinja. Kako navodi profesor Damir Drvodelić, vodozemci i gmazovi u Turopolju svojim su načinom života vezani uz vodu direktno ili indirektno te ih ugrožavaju sve aktivnosti koje dovode do poremećaja u vodenim ekosustavima. To su isušivanje, onečišćenje vodotoka toksičnim tvarima, zatrpavanje kanala..