Tko je rekao da su vrane strašne ptice? Nakon pročitanog, mnogi od vas će zasigurno promijeniti mišljenje. Naime, u Lukinić Brdu naišli smo na profesora na likovnoj akademiji, Sinišu Reberskog, koji je do sada odnjegovao preko 20 vrana.
Ovaj svestrani, kako smo ga od miilja nazvali – ‘ruralno urbani doktor Doolittle’ otkrio nam je kako su iz Trešnjevke odlučili kao veliki ljubitelji prirode svoje slobodno vrijeme provesti upravo u našem kraju.
– Odlučili smo si napraviti mirnu oazu, malo imanje kako bismo pobjegli od gradske vreve i vrućeg trešnjevačkog asfalta. Kako dosta ljudi zna da njegujem ozlijeđene ptice, što je moja druga ljubav, često mi se obraćaju za pomoć nakon što sami nalete na ozlijeđene ptice, koje najčešće koje je spase iz gnijezda ili od mačaka – kazao je profesor Reberski.
Njegovao i sokola i gavrana
Vrane koje njeguje inače preko tjedna žive na Trešnjevci s profesorom i njegovom obitelji, a vikendom mijenjaju gradsko stanište za ruralno. Osim s vranama, profesor Reberski imao je doticaja i sa sokolom ali i gavranom.
– Odnjegovao sam gavrana starog 40 godina koji je 30 godina proveo zarobljen na Rabu sa svezanom nogom, 20-ak vrana i jednog sokola vjetrušu. Nakon što ih odgojimo, pustimo ih u prirodu. Ruralno-urbane vrane koje žive s nama na Trešnjevci su zapravo jako dobre i komunikativne ptice. Jako su pitome, imaju dobro pamćenje, a ono naročito primijete su – uniforme! Kako bi se obranile, znaju se zaletiti i prepasti ljude, ali ne namjerno. To je ptica koja ima 250 grama, deset je puta lakša od kokoši.
Prema riječima profesora Reberskog iz naše priče, ove nama naizgled strašne ptice niije tako teško pripitomiti. Neke od njih se posebno ističu po inteligenciji.
Gavran, mazna ptica
– Primjerice, gavran kojeg sam spasio prvo razdoblje bio je nepovjerljiv, no ubrzo je dolazio sam i mazio se s nama. Nadalje, mnogi testovi su pokazali da su upravo sokoli među najpametnijim pticama tako da mi je zaista užitak njegovati ih. Neke od ptica koje spasim, nakon što se oporave pustim natrag u prirodu, a neke ostanu kao ljubimci. Ne biste vjerovali, ali ‘recept’ za dresuru je veoma jednostavan: mnoge ptice, najviše primjete dobru namjeru kod ljudi, stoga brzo postaju pitome – zaključio je profesor Reberski.
