U kolovozu 2023. ukupan promet putnika u hrvatskim zračnim lukama iznosio je 1 946 tisuća putnika, što je za 9,8% više nego u kolovozu 2022., kada je ostvaren promet od 1 773 tisuće putnika, objavio je Državni zavod za statistiku.
Najveći promet putnika ostvarila je zračna luka Split, sa 676 tisuća putnika, što je porast od 8,5% u odnosu na kolovoz 2022., kada je prevezeno 623 tisuće putnika. Slijedi zračna luka Dubrovnik, s 443 tisuće prevezenih putnika, što je porast od 3,5% u odnosu na kolovoz 2022., kada je prevezeno 428 tisuća putnika, te zračna luka Zagreb, s 382 tisuće prevezenih putnika, što je porast od 10,2% u odnosu na kolovoz 2022., kada je promet iznosio 346 tisuća putnika. U zračnoj luci Zadar ostvaren je promet od 293 tisuće putnika, što je porast od 23,6% u odnosu na kolovoz 2022., kada je promet iznosio 237 tisuća putnika. Najveći porast prometa putnika od 192,1% u odnosu na kolovoz 2022. ostvarila je zračna luka Osijek.
Najznatniji međunarodni putnički promet ostvaren je sa zračnim lukama Njemačke, 359 tisuća putnika, što je za 12,3% više u odnosu na kolovoz 2022. Slijede zračne luke Ujedinjene Kraljevine, s 333 tisuće prevezenih putnika, što je za 5,7% više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, te zračne luke Francuske, sa 176 tisuća prevezenih putnika, što je za 6,8% manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Ukupan broj slijetanja i polijetanja zrakoplova u zračnim lukama u kolovozu 2023. iznosio je 18 506, što je porast od 0,4% u usporedbi s kolovozom 2022., kada je broj slijetanja i polijetanja iznosio 18 437.
Ukupan promet tereta u zračnim lukama u kolovozu 2023. iznosio je 664 tone, što je pad od 15,7% u usporedbi s kolovozom 2022., kada je promet tereta iznosio 788 tona.
U razdoblju od siječnja do kolovoza 2023. u usporedbi s 2022. ukupan broj slijetanja i polijetanja zrakoplova u zračnim lukama porastao je za 5,3%, promet putnika za 17,6%, dok je promet tereta pao za 6,3%.
