Međunarodna nevladina organizacija BirdLife International predstavila je prošli tjedan i službeno lansirala platformu DataZone za pristup globalnim podacima o pticama i očuvanju prirode. DataZone integrira podatke o vrstama ptica, ključnim zaštićenim područjima, migracijskim preletničkim putevima i znanstveno utemeljenim rješenjima.
Platformu je predstavio vodeći znanstvenik BLI-a dr. Stuart Butchart: “Za razliku od drugih platformi koje se fokusiraju samo na jedan aspekt bioraznolikosti ili očuvanja, poput vrsta (npr. IUCN Crveni popis), važnih područja (npr. web stranica Ključnih područja bioraznolikosti), očuvanja (npr. Conservation Evidence) ili specifičnih prijetnji (npr. Global Forest Watch), DataZone integrira sve ove dimenzije”, rekao je.
Platformu smo testirali. Potražili smo u njoj tri ključna područja značajna za očuvanje ptica na području Zagrebačke županije: Turopolje, Sava kod Hrušćice sa šljunčarom Rakitje i Pokupski bazen. Sva tri mjesta smo našli, no ostali smo pomalo razočarani pronađenim. Neki podaci uneseni u bazu podataka ne odgovaraju realnom stanju na terenu. Znamo ovo jer smo o njima ekstenzivno pisali u seriji Ptice Zagrebačke županije!
Nego dok mi funkcioniramo u terminima Ekološke mreže Natura 2000, DataZone počiva na kriterijima koje je 1979. godine ustanovio BirdLife International, a na kojima je Natura 2000 velikim dijelom utemeljena. O ovim razlikama i porođajnim mukama platforme koja bi mogla izrasti u jako važan alat za istraživače i okolišne novinare, s ciljem prvo da razjasnimo okvir i metodologiju, pitali smo hrvatskoga partnera u projektu – udrugu Biom.
KVG: Možete li pojasniti razliku između IBA i SPA (POP) područja?
Biom: IBA područja su označena poštivajući niz kriterija, koji uzimaju u obzir stvari poput statusa očuvanja vrsta na globalnom ili regionalnom nivou, ali također gnijezdeće, migrirajuće ili zimujuće koncentracije vrsta prisutnih na određenom području (u relaciji s brojnošću njihove globalne populacije). Više detalja ovdje.
Hrvatska je općenito, poput većine zemalja, slijedila praksu po kojoj se SPA područja (Special Protected Areas for Birds) u europskoj mreži zaštićenih područja Natura2000 zasnivaju na IBA područjima (Important Bird and Biodiversity Areas). Važna razlika je da IBA područje odražava “trenutno” stanje vrste na području, dok brojka u SPA području indicira željeni cilj za populaciju te vrste na tom području. Također, većina SPA područja u Hrvatskoj obuhvaća mnogo više vrsta nego što su navedene u IBA području na kojem se zasnivaju. To je zbog činjenice da se IBA područja označavaju samo kada vrste udovoljavaju iznad navedenim kriterijima, no ministarstvo može odlučiti da uključi više vrsta u SPA ukoliko je područje važno i za druge vrste koje bi tamo trebale biti zaštićene.
KVG: Opazili smo da su u bazi podataka brojke iz 2010. godine. Naprimjer u POP Sava kod Hrušćice se navodi da se gnijezdi populacija male čigre (Sterna albifrons) koja je nažalost lokalno izumrla.
Biom: Brojke za većinu IBA područja nisu ažurne te su zasnovane na podacima koji su bili dostupni prije 2020. godine, a koji su u većini slučajeva bili prilično oskudni. Tu aktivnost prikupljanja podataka tada je vodio HAZU. Prije nekoliko godina BIOM je sudjelovao u SMART projektu kojem je jedan od ciljeva bio reevaluacija SPA brojki u Hrvatskoj (barem za neke vrste). S prikupljenim podacima planirano je i ažuriranje nekih od IBA podataka. To smo učinili za nekoliko lokacija do sada te se nadamo isto za još nekoliko područja. Općenito, smatra se najboljom praksom reevaluirati lokacije svakih 7 godina, no većina zemalja to ne dospijeva činiti.
KVG: U slučajevima POP Turopolje i POP Pokupski bazen izvana piše da sadrže 17 odnosno 19 IBA kvalificirajućih vrsta, no kada se otvore podaci, navedene su samo 2 tj 13. U potonjem slučaju jasno je navedeno samo 11 vrsta.
Biom: Što se tiče neusklađenosti između broja kvalificirajućih vrsta kada se prelazi preko stranice u novoj bazi podataka BirdLifea i brojke kada se otvori pojedina stranica za svaku lokaciju, nemamo informaciju o čemu se radi. Vjerojatno je neka vrsta tehničke greške nastale nakon postavljanja novog grafičkog izgleda DataZonea. Adresirat ćemo taj problem na sljedećem sastanku BirdLife IBA skupine kasnije ovog mjeseca. Nakon toga nadamo se da ćemo biti u mogućnosti ažurirati podatke vezane uz određena područja kako bi odražavali aktualnu situaciju nekih od tih područja.
Ovaj sadržaj nastao je u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
