Mirjana Juriša, izvršna direktorica Saveza gluhih i nagluhih Grada Zagreba i predsjednica Hrvatskog društva tumača i prevoditelja znakovnog jezika, održala je predavanje o znakovnom jeziku prošlog četvrtka u Gradskoj knjižnici Velika Gorica.
Predavanje je bilo organizirano povodom Međunarodnog tjedna gluhih te je bilo prvo u nizu događaja kojim je Udruga osoba s invaliditetom „Suncokret“ i Gradska knjižnica Velika Gorica građanima pokušala približiti iskustva osoba s različitim oblicima invaliditeta.
Na predavanju se govorilo o tome kako su gluhe i nagluhe osobe specifične u odnosu na ostale osobe s invaliditetom. Smatraju kako bi se o zajednici gluhih trebalo govoriti kao o kulturno-jezičnoj manjini sa samosvojnom kulturom, izgrađenom na temelju znakovnog jezika. Hrvatski znakovni jezik je od srpnja ove godine u hrvatskom zakonodavstvu priznat kao poseban i prirodan jezik, gramatički i sintaktički neovisan od hrvatskog jezika čujuće većine. Korisnicima znakovnog jezika zajamčeno je pravo na dvojezičnost.
Predavanje se dotaklo nekoliko mitova, od „čitanja s usana“ do pogrešne terminologije kao što je gluhonijemost, kao i percepcije da je gluhoća potpuna tišina. Čitanjem s usana se može prepoznati tek oko 30% izgovorenog, a gluhoća nije potpuna tišina – čak i praktično gluhe osobe čuju čitav niz frekvencija, makar ne one u rasponu govorenog jezika.
Problem kojeg se dotaklo na predavanju je nepostojanje univerzalnog znakovnog jezika. Hrvatski znakovni jezik je standardiziran do razine da uključuje 3.000 znakova, a kada znakovanje nije moguće koriste se dvoručna i jednoručna abeceda. Također se istaknula važnost toga da čujuća većina shvati da je znakovni jezik prirodni jezik gluhih osoba i primarno sredstvo komunikacije koje omogućava gluhoj djeci nesmetani razvoj.
Hrvatski znakovni jezik može se učiti u Savezu gluhih i nagluhih grada Zagreba gdje tečajeve vode gluhe osobe. Gradska knjižnica Velika Gorica uskoro će za posudbu imati dostupan rječnik Hrvatskog znakovnog jezika.
