Home Izdvojeno Osoblje OŠ Eugen Kumičić posadilo 17 stabala u sklopu obilježavanja Dana planeta...

Osoblje OŠ Eugen Kumičić posadilo 17 stabala u sklopu obilježavanja Dana planeta Zemlje

Šumarija Velika Gorica, podružnica Lukavec donirala je 15 stabala, a dva profesorica Maja Đuričić

PODIJELITE

Danas obilježavamo Međunarodni Dan planeta Zemlje. Iako živimo u različitim kućama i stanovima, svejedno dijelimo životni prostor koji se smatra domom cijelog čovječanstva. No, ovogodišnji Dan planeta Zemlje poseban je iz više razloga. To je 25. obljetnica programa Globe, 50. obljetnica Dana planeta Zemlje i 1. Dan planeta Zemlje koji se obilježava širom svijeta u zatvorenom prostoru.

Osoblje škole posadilo 17 stabala

Osoblje Osnovne škole Eugena Kumičića također su željeli kao škola i pojedinci obilježiti ovogodišnji Dan planeta zemlje. “Imamo eko grupu koja je jako aktivna i uvijek razmišljaju o ekološkim akcijama koje se mogu provesti. Odlučili smo se na sadnju drveća ispred škole.” Šumarija Velika Gorica, podružnica Lukavec donirala je pet stabala hrasta lužnjaka, pet stabala hrasta kitnjaka i pet stabala jasena. Profesorica Maja Đuričić je donirala dvije vrbe koje su skupa s ostalim vrstama posadili u krugu škole.

“Prema odluci stožera za civilnu zaštitu Velike Gorice djeca nisu smjela sudjelovati, pa smo drveće posadili domar Tomica Cvetković, ravnateljica škole Snježana Ruklić, spremačica Mirjana Mikulić, profesorica informatike Maja Đuričić i profesorica biologije Darija Žaper, poštujući sve propisane epidemiološke mjere.”

Veliku zahvalu poslali su i roditeljima učenice Nike Galeković, koji su se aktivno uključili u organizaciju obilježavanja, ali i svim roditeljima 6.c razreda koji su se na molbu razrednice Darije Žaper uključili u obilježavanje. “Svi su kod kuće nešto zasadili i poslali fotografije razrednici. Posebna zahvala ide učenici Luciji Pašalić Špehar koja je napravila analizu ekološkog otiska cijelog razreda prije korona virusa i sada, te je zaključila da se najviše smanjila emisija ugljikovog dioksida zbog puno manjeg putovanja prijevoznim sredstvima i da je zrak u Velikoj Gorici puno manje onečišćen otkad je zatvorena zračna luka. Ali da se povećala proizvodnja otpada jer smo više kod kuće.”

Poslali su i važnu poruku učenika “Vratimo Zemlji ono što nam pruža svakodnevno – ljubav, čistoću i pažnju jer ona to zaslužuje.”

Trenutno klimatsko stanje planeta Zemlje je poražavajuće

Ova ideja, čak i ovo vrijeme pandemije koronavirusa, stigla im je zbog brojnih informacija o trenutnom klimatskom stanju planeta Zemlje. Kako nam govore, ‘zdravstveno’ stanje našeg doma je iz dana u dan sve gore. Uzroci su globalno zatopljenje, ozonske rupe, prevelika količina teško razgradivog otpada, ispušni plinovi iz automobila i tvornica i još mnogo malih, ali važnih zagađivača našeg planeta. “Ta činjenica učinila je ljude direktno odgovornima za očuvanje ovog planeta barem u mjeri koja neće značiti izumiranje raznih biljnih i životinjskih vrsta, onečišćenja zraka i globalnih promjena kao posljedicama pretjerane industrijalizacije i upotrebe nečistih tehnologija.”

U tome naročito prednjače fosilna goriva, koja ispuštaju ugljikov dioksid i stakleničke plinove grijući pretjerano površinu planeta, uzrokujući globalno zatopljenje koje bi moglo otopiti ledenjake i polarne kape.

Stranica koja posvećena globalnom obilježavanju Dana Planeta Zemlje upućuje da bi pošumljavanje i sadnja drveća općenito mogla pomoći prevenciji sljedeće pandemije. Klimatske promjene povećavaju vjerojatnost obolijevanja od zoonoza i vektorskih bolesti, jer kako se Zemlja zagrijava i godišnja doba mijenjaju, neke vrste se sele iz svojih staništa, dok se druge uzgajaju ranije u godini. Ali drugi dio toga je uništavanje staništa. Budući da ljudi posežu i uništavaju staništa, poput Amazonskih prašuma – gdje je više od 20 posto prašume očišćeno za farme, sječu i više životnog prostora – oni dolaze u bliski kontakt s divljinom i svim bolestima koje nose. Istraživanja pokazuju da je između 2003. i 2015. za svakih 10 posto šuma koje je Amazon izgubio, steklo tri posto više slučajeva malarije.

Uz to što pandemije čine vjerojatnijim, krčenje šuma također doprinosi s oko 10 posto emisija u cijelom svijetu, što čini glavni doprinos klimatskim promjenama. Osobito kišne šume ogromni su odvodi ugljika, koji pomažu usporavanju klimatskih promjena uklanjanjem ugljika iz atmosfere i pohranjivanjem u drveće. Kad spaljujemo drveće, sav taj ugljik se oslobađa i vraća se u atmosferu, pogoršavajući kvalitetu zraka.

Na primjer, dim zbog čišćenja šuma za plantaže palminog ulja u Indoneziji počeo je ubijati životinje i ljude u susjednim gradovima. Istraživanja snažno sugeriraju da svaka količina zagađenja zraka povećava vjerojatnost umiranja od koronavirusa. Ako poduzmemo klimatske mjere i zaustavimo ili usporimo krčenje šuma, sve će vrste biti sigurnije i zdravije.

Zaustavite krčenje šuma podržavajući tvrtke koje preuzimaju aktivnu ulogu protiv njega. I, ovaj Dan Zemlje, razmislite o doniranju projektu „The Canopy Project , gdje svaki donirani dolar posadi stablo.