– Lugar radi prijavu u Šumariji, prijava se prosljeđuje u MUP i lokalnom inspektoratu nadležnom za poslove šumarstva koji diže tužbu protiv navedene osobe. Na svakom dijelu šume raspoređena su po dva do tri lugara, s tim da prema potrebi vikendom pojačavamo ljudstvo s ostalim šumskim tehničarima – kaže Zoran Bumber, upravitelj Šumarije Velika Gorica.
VRHUNAC SEZONE
Nakon kišnih dana, napokon je zatoplilo. Idealni uvjeti za gljive i njihove ljubitelje. Mnogi su već krenuli u potragu za vrganjima, blagvama, sunčanicama i drugim šumskim delicijama…
I dok berači traže gljive, lugari su u potrazi za beračima kako bi provjerili jesu li u prekršaju.
DVA KILOGRAMA DNEVNO PO OSOBI ILI OBITELJI
Zakon o šumama, koji je na snazi od 2006. godine, beračima ne dopušta „unosnu“ berbu. Berač za osobne potrebe zajedno s obitelji dnevno smije ubrati najviše dva kilograma gljiva (i to onih koje nisu zaštićene). Ali jedino u slučaju ako je od nadležne šumarije prethodno ishodio posebnu dozvolu za branje gljiva.
PALETA DOZVOLA
Postoje dozvole za osobne potrebe i one za branje u komercijalne svrhe. Za osobne možete kupiti tri vrste dozvola: dnevnu, tjednu i mjesečnu. Potrebno ih je izvaditi u šumariji na čijem području planirate branje. Možete postati i komercijalni berač. U tom slučaju dnevno smijete ubrati do 10 kg. Ipak, komercijalni berač nije lako postati.
– Oni dozvole za branje dobivaju tek nakon predočenja rješenja koje im izdaje Ministarstvo zaštite okoliša. Njima se svaki dan važe količina ubranih gljiva i nakon što plate, sukladno cjeniku, izdaje im se popratnica – kaže Helena Jakobović iz Odnosa s javnošću Hrvatskih šuma.
U posljednjih tjedan dana velikogorička šumarija izdala je 20 dozvola za osobne potrebe, a od proljeća do danas 70-ak, priča nam Zoran Bumber, upravitelj Šumarije Velika Gorica.
Dnevna karta za branje gljiva stoji 50 kuna, tjedna 100, a mjesečna 200 kuna. Kazne zasad nisu nikome pisali, ali dobro znaju proceduru ako se za to odluče.
PRIJAVA ŠUMARIJI, PA INSPEKCIJI
– Lugar radi prijavu u Šumariji, prijava se prosljeđuje u MUP i lokalnom inspektoratu nadležnom za poslove šumarstva koji diže tužbu protiv navedene osobe – ističe Bumber.
Na svakom dijelu šume raspoređena su po dva do tri lugara, s tim da prema potrebi vikendom pojačavamo ljudstvo s ostalim šumskim tehničarima. A nakon što lugar utvrdi prekršaj, berači se izvlače na različite načine ne bi li platili kaznu.
– Ima zločestih i dobronamjernih ljudi. S obzirom da ovdje ima dosta privatnih šuma, pokušavaju nas uvjeravati da gljive nisu brali na državnom, već na privatnom zemljištu. Onda mi zaprijetimo, ljudi se maknu, ali većih ekscesa nema – kaže Bumber.
Helena Jakobović pojašnjava kako su sukladno Zakonu o šumama, za različite vrste prekršaja predviđene kazne i do 7000 kuna za fizičke osobe, ali da je sankcioniranje eventualnih nepoštivanja odredbi u nadležnosti šumarske inspekcije pri Ministarstvu poljoprivrede.
– Lugari Hrvatskih šuma imaju ne samo pravo, nego i obvezu, kada zateknu nekoga u branju šumskih proizvoda zatražiti na uvid dozvolu za branje – ističe Jakobović dodajući kako nije cilj kažnjavanje nego sustavna zaštita šumskih staništa.
HRVATSKE ŠUME: NEMOJTE ČUPATI GLJIVE!
Iz Hrvatskih šuma građane upozoravaju kako nekontrolirano branje može dovesti do iznosa prevelike količine plodova što rezultira devastacijom staništa ali utječe i na druge biljne i životinjske vrste čija je prisutnost u šumi ključna za održanje bioraznolikosti.
– I ovom prilikom apeliramo da se branje gljiva obavlja po pravilima struke: Gljive nemojte oštećivati i odnositi micelije prilikom branja; gljive je potrebno brati oprezno, odsjeći je nožem neposredno iznad zemlje. Nemojte brati i oštećivati stare, crvljive primjerke gljiva kako bi na istom mjestu otrusili svoje spore. Nemojte brati nedorasle primjerke gljiva. Prilikom branja gljiva koje rastu u skupinama treba provesti odabir, odnosno ostaviti nekoliko primjeraka radi rasipanja spora i održavanja vrste – upozorila je Helena Jakobović iz Hrvatskih šuma.
