U tjednu uoči Noći knjige koja se obilježava na Jurjevo, 23. travnja, predstavljamo i preporučujemo kapitalno djelo o našem kraju i zavičaju – Turopoljski leksikon.
Dosad najopsežniji najsveobuhvatniji priručnik o turopoljskom kraju sinteza je spoznaja o hrvatskoj regiji prepoznatljiva identiteta i bogate baštine. Na impozantne 694 stranice Turopoljski leksikon obuhvatio je 1288 natuknica na čijem su sadržaju radili brojni stručni suradnici koji su, polazeći iz vlastite struke, donijeli detaljne i provjerene podatke. Turopoljski leksikon djelo je od povijesne važnosti za naš kraj, a priređen je u suradnji izdavača Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža, najrelevantnije leksikografske institucije u Republici Hrvatskoj, i Grada Velike Gorice.
Voditeljica projekta i urednica Turopoljskog leksikona je ravnateljica knjižnice Katja Matković Mikulčić koja je u tri godine koliko je ukupno trajalo prikupljanje i oblikovanje sadržajnog materijala rukovodila i koordinirala rad suradnika uključenih u projekt u ime Grada Velike Gorice. U ime izdavača Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža tu je ulogu imao urednik, leksikografski savjetnik mr.sc. Mladen Klemenčić.
Obrađeni pojmovi tematski se kreću u rasponu od geologije i arheologije, obuhvaćaju prirodoslovna obilježja regije, podatke o naseljima i stanovništvu, etnografska i jezikoslovna obilježja, obavijesti o kulturnome stvaralaštvu i postignućima, bogatoj umjetničkoj i spomeničkoj baštini, nakladništvu i prosvjeti, politici i gospodarstvu, sve do sporta i zabave.
Biografskim člancima obuhvaćeno je više od 500 osoba koje su stvarale materijalnu i duhovnu baštinu Turopolja, kao i osoba poteklih iz Turopolja koje su svojim stvaralaštvom ostavile znatan trag izvan zavičaja. Obrađeno je i dvjestotinjak istaknutih turopoljskih obitelji. Opsežan tekst bogato je i funkcionalno ilustriran s približno 1100 različitih slikovnih priloga, fotografija, portreta, faksimila te sa 60 zemljovida. Grafička urednica ovog izdanja je Dubravka Rakoci.
– Ono što možemo navesti i kao kuriozitet jest činjenica da je u završnoj fazi pripreme Leksikona za tisak potres koji je pogodio područje Banovine ostavio teške posljedice i u Turopolju te je stoga trebalo brzo reagirati kako bi se uvrstili i najsvježiji podaci o razornom učinku potresa u turopoljskom kraju. U tu svrhu sastavljen je dodatak na kraju Leksikona – kazali su iz Gradske knjižnice Velika Gorica.
Turopoljski leksikon četvrta je knjiga u posebnom nizu Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža i njime ta institucija nastavlja tradiciju svojih regionalnih sinteza. Niz je započet s Istarskom enciklopedijom pred petnaestak godina, a nastavljen Zagrebačkim leksikonom i Enciklopedijom Hrvatskoga zagorja.
Iz Predgovora
»Leksikon u abecednom slijedu donosi više od 1200 pojmova, u širokom tematskom rasponu uobičajenom za enciklopedijsku sintezu. Obuhvaćena su prirodoslovna obilježja (geološka građa, reljef, klima, hidrografija), arheološki lokaliteti, povijesna zbivanja, stanovništvo i naselja, etnografska i jezikoslovna obilježja, književno i kulturno stvaralaštvo, umjetnička baština, graditeljstvo, gospodarstvo, društveni život (društva i udruge) te sport i zabava. Najveći broj natuknica odnosi se na znamenite i zaslužne Turopoljce, kao i druge osobe koje su svojim djelovanjem ostavile traga u Turopolju. Neke od obrađenih osoba djelovale su samo u lokalnim okvirima, druge su potekle iz Turopolja, ali djelovale izvan lokalnoga okvira, a među uvrštenima ima i nacionalnih velikana, čije se biografije nalaze u mnogobrojnim enciklopedijama, a svojim su životom i/ili djelom bile povezane i s Turopoljem. Također veliku, a za Turopolje i specifičnu, skupinu natuknica čine obitelji koje su kroz više naraštaja bile nositelji turopoljske posebnosti.
Kada je riječ o vremenskome rasponu, Leksikon ide u daleku geološku prošlost i seže do današnjih dana, no najvećim dijelom ipak obrađuje sadržaje posljednjih dvaju stoljeća. Za razliku od većine drugih sličnih izdanja, Turopoljski leksikon nema čvrsto postavljenu tzv. vremensku granicu obradbe, i to ne samo za događaje nego i za osobe, koje su obrađene bez obzira na godinu rođenja, pa je među uvrštenima znatan broj i onih čije umjetničko, znanstveno ili javno djelovanje još nije zaokruženo.«
Pripremila: Ivana Grubačević
