Ovotjedna preporuka za knjigu (strip) tjedna dolazi nam iz snenih i pomalo melankoličnih pastelnih olovaka poznatog i brojnim nagradama priznatog galješkog strip crtača i autora Miguelanxa Prada.
Kod nas, u izdanju Fibre do sada su izašla tri njegova strip-romana: Potez kredom, Delirična svakodnevnica te posljednji, koji je ujedno i ovotjedna preporuka za knjigu tjedna: Ardalén. Napomenimo još i to da se na policama Gradske knjižnice Velika Gorica osim ovog posljednjeg može pronaći još i roman Delirična svakodnevnica.
Miguelanxo Prado za djelo Ardalén, 2013. godine dobio je Nacionalnu kulturnu nagradu za strip, koju španjolsko ministarstvo kulture svake godine dodjeljuje najboljim stripovima i ilustratorima iz protekle godine.
Ardalén, kako u proslovu knjige stoji: topao je i vlažan vjetar. Prema narodnim vjerovanjima, taj se vjetar rađa na američkim obalama, prelazi Atlantski ocean i dolazi do jugozapada Europe gdje zatim kilometrima duboko u unutrašnjost donosi miris soli i jodi.
No, ovo nije priča o vjetru, ovo je magična priča o sjećanjima nošenima vjetrom koja su nastala daleko, u neko prošlo doba na drugom kraju planete, na Karipskim otocima i Kubi. Ovo je priča o egzistencijalnim pitanjima tko smo, odakle vučemo korijene i jesmo li kao osobe tek definirani našim sjećanjima? Jesmo li i bez njih mi – mi?
Ovo je priča u kojoj glavna protagonistkinja Sabela, nakon bračnog i poslovnog brodoloma igrom slučaja dolazi pred vrata starcu Fidelu u jednom Galicijskom selu, u potrazi za zaboravljenim uspomenama na svoga djeda, silom prilika priučenog pomorca koji se u mladosti, u želji da prehrani obitelj, trbuhom za kruhom otisnuo na putovanje u daleke zemlje i kojemu se ubrzo nakon toga gubi gotovo svaki trag. Rijetka sačuvana djedova pisma dovela su Sabelu u brda Galicije gdje bi (ukoliko je nakon toliko godina još uvijek živ) mogao stanovati neimenovani muškarac koji je nekoć s njenim djedom dijelio palubu.
Iako je starac dobronamjeran u želji da joj pomogne, on ipak nije u potpunosti onaj za kojeg se izdaje, a to sasvim sigurno nisu ni neki ostali stanovnici seoca s kojima Sabela za vrijeme svog boravka stupa u kontakt. U danima koji će slijediti Sabela će se zbližiti s Fidelom i otkrivati neke neobične pojedinosti vezane uz njega, njegov život i njegovu prošlost te će naposljetku, putem vjetra ipak saznati i ponešto o svome djedu.
Poetično i toplo napisan strip-roman, upotpunjen je i (doduše fiktivnim) člancima o sjećanjima, kitovima i poletušama, (stvarnim) intervjuom s profesoricom kvantne fizike na prestižnome MIT-u (Massachusetts Institute of Technology) te (ponovno fiktivnim) brojnim dokumentima i potvrdama izgledom autentičnim za vrijeme u kojemu su nastali.
Priredio: Matija Katulić
