Testirali smo DataZone, novu bazu podataka za pristup globalnim podacima o pticama i očuvanju prirode međunarodne nevladine organizacije BirdLife International. Usporedili smo u njoj navedene informacije o pticama i zaštićenim područjima Zagrebačke županije s podacima koje smo prikupili tijekom rada na našem programu Ptice Zagrebačke županije.
U bazi se mogu pretraživati vrste, lokaliteti, države i migracijski koridori. U Hrvatskoj se nalaze 43 područja značajna za ptice, ukupne površine 20 718 km2. DataZone kod nas broji 308 vrsta. Radi se o 198 kopnenih, 108 vodenih, 27 morskih i 258 migratornih vrsta, od kojih je 18 globalno ugroženo.
Za svaki lokalitet u bazi se osim opisa mogu dobiti podaci o statusu zaštite, staništima i uporabDavori prostora, kvalificirajućim vrstama, zaštićenim područjim s kojima se preklapa te pravnim instrumentima zaštite.
Za svaku vrstu pregledno su kartirani podaci o distribuciji po područjima i povezani s najvažnijim lokalitetima. Prati se populacija i populacijski trend, daje se opis ekologije i realnih ugroza, stanja zaštite, povijesti procjene ugroženosti te taksonomija.
Hrvatski partner na projektu udruga Biom objasnio nam je okvir i metodologiju korištenu pri izradi baze.
>> Predstavljena nova platforma za pristup globalnim podacima o pticama i očuvanju prirode
Turopolje
DataZone navodi da je 19 vrsta kvalificiralo Turopolje da ga se opiše kao IBA područje, međutim baza daje podatke samo za dvije: bjelovratu muharicu Ficedula albicollis i kosca Crex crex. Međutim, kako je ciljnih vrsta EM Natura 2000 ovdje samo 16, a nismo uspjeli na drugi način potvrditi podatak o broju kvalificirajućih vrsta, podatak o broju je upitan.
>> FOTO U zaštićenom području Odransko polje/Turopolje gnijezdi se orao štekavac
Posljednje veće istraživanje proveo je 1997. i 1998. godine ovdje Hrvatski prirodoslovni muzej.
Sava kod Hrušćice
Kvalificirajuće vrste za IBA područje Sava kod Hrušćice su crvenokljuna Sterna hirundo i mala čigra Sternula albifrons. U godini posljednje procjene 2010. kao i prethodne 2009. godine zabilježen je samo jedan par malih čigri na Savi. Koincidira da je populacija crvenokljune čigre u tom razdoblju dosegla maksimum od 180 parova. Podaci iz baze za obje vrste od 16-20 odnosno 60-80 parova temelje se na motrenjima Zavoda za ornitologiju HAZU-a i Hrvatskog ornitološkog društva od 2002.-2008. godine.
Od 2011. na Savi nema male, a neizvjesna je budućnost crvenokljune čigre.
Monitoring čigri na Savi u Hrvatskoj je počeo 2002. godine. Prvih deset godina provodili su ga Zavod za ornitologiju HAZU-a i Hrvatsko ornitološko društvo, a od 2013. do 2016. g. zaduženo je bilo Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode. Od 2015. g. Zavod provodi monitoring kroz kooperaciju s Javnom ustanovom ‘Zeleni prsten’ Zagrebačke županije i Javnom ustanovom ‘Priroda Grada Zagreba’ (prije JU Maksimir). U periodu 2018.-2019. monitoring je dio Interreg SI-HR projekta ‘Čigra’, u kojem sudjeluju i Nacionalni institut za biologiju iz Ljubljane, Društvo za promatranje i proučavanje ptica Slovenije (DOPPS), Udruga Biom iz Zagreba te Prirodoslovno-matematički fakultet iz Zagreba. Od 2021. do 2025. Monitoring provodi Zavod za ornitologiju HAZU u sklopu projekta ‘Kopno ili more: ekološki i genetički aspekti izbora staništa crvenokljune čigre’ financiranog sredstvima Hrvatske zaklade za znanost.
EM Natura 2000 kao ciljne vrste osim čigri utvrđuje i bregunicu Riparia riparia, vodomara Alcedo atthis i malu prutku Actitis hypoleucos.
Pokupski bazen
Orao kliktaš Clanga pomarina, crna lunja Milvus migrans, bjelovrata muharica Ficedula albicollis, bijela roda Ciconia ciconia, patka njorka Aythya nyroca, kosac Crex crex, crvenoglavi djetlić Leiopicus medius, štekavac Haliaeetus albicilla, siva štijoka Zapornia parva i crna roda Ciconia nigra poznate su da kvalificiraju Pokupski bazen.
EM Natura 2000 određuje da je ovdje očuvati tip 3130 Amfibijska staništa Isoëto-Nanojuncetea i pogodna staništa za 61 od 66 ciljnih vrsta ptica.
Podaci za Pokupski bazen vjerojatno potječu od više istraživanja koja su oko 2010. godine za Hrvatsko ornitološko društva proveli Krnjeta, Leskovar i Radović. Izvor nije sasvim jasan.
>> FOTO Što je Davor Krnjeta zabilježio na ribnjacima u Pisarovini
>> FOTO Uvod u Pokupski bazen: Osobitosti ribnjaka u Pisarovini
Zadnje veliko istraživanje na ovom su području za Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja proveli 2022. i 2023. godine IBIS program d.o.o. i obrt SKUA. Ono je provedeno metodom apsolutnog cenzusa 40 vrsta ptica močvarica nepjevica na 33 lokaliteta i 48 podlokaliteta. Pokupski bazen predstavljen je ovdje trima najvažnijim lokalitetima, ribnjacima Crna Mlaka, Draganić i Pisarovina.
Ovaj sadržaj nastao je u suradnji sa Zagrebačkom županijom.
