Nastavni zavod za hitnu medicinu Grada Zagreba u ponedjeljak je obilježio svoju 114. obljetnicu osnivanja i to proslavom uspješnog završetka programa specijalizacije iz hitne medicine svojih dviju djelatnica, ujedno i prvih specijalizantica koje je zagrebački Zavod uputio na specijalističko usavršavanje u okviru Operativnog programa “Učinkoviti ljudski potencijali” za razdoblje 2014. – 2020., a koje su baš na dan obljetnice položile specijalistički ispit.
Prigodnoj svečanosti prisustvovala je ravnateljica Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu prim. mr. Maja Grba-Bujević, dr. med., njezin zamjenik dr. sc. Damir Važanić, mag. med. techn. i pomoćnica Branka Tomljanović, dr. med., kao i brojni drugi uzvanici koji su doktoricama Aleksandri Bogdanović i Ivani Marelji Cindrić čestitali na završetku iznimno zahtjevne specijalizacije.
Dan velikog zbora i inauguracije Dobrovoljnog društva za spasavanje, koji se obilježava 16. listopada, djelatnici Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Grada Zagreba slave kao dan svoje ustanove. Inicijativu za osnivanje navedenog društva s ciljem pružanja brže pomoći ozlijeđenima pokrenuo je hrvatski povjesničar, arhivist i kulturni djelatnik Emilij Laszowski, nakon tragične smrti služavke Katarine Hedrich 1909. godine. Nesretna žena pala je s drugog kata zgrade te je uslijed jednosatnog bezuspješnog čekanja na pomoć podlegla ozljedama.
Hitna medicinska služba u Zagrebu je u proteklih 114 godina od četiri sanitarna pomoćnika i isto toliko konjskih zaprega evoluirala u suvremenu hitnu medicinsku službu koja svoj rad temelji na brzoj, kvalitetnoj i učinkovitoj hitnoj medicinskoj skrbi te bilježi najveći broj intervencija i zbrine najveći broj hitnih pacijenta u RH.
OSNOVALA BRAĆA HRVATSKOG ZMAJA
HITNA POMOĆ u Zagrebu osnovana je 16. listopada 1909. g. pod imenom „Dobrovoljno društvo za spasavanje“ na prijedlog Emilija pl. Laszowskog Prazmaja Brloškog Ozaljskog, Velikog meštra Družbe „Braće hrvatskoga zmaja“ i potporu Velimira Deželića Prazmaja Klokočkog I., Meštarski zbor (Upravni odbor) Družbe prihvatio je prijedlog, donesena su Pravila društva, a vođenje prepušteno istaknutim liječnicima i uglednim građanima. Prvi predsjednik je bio grof Milan Kulmer, tajnik E. Laszowski, a u odboru član župan Plemenite općine turopoljske Ljudevit pl Josipović.
Prva „sanitarna postaja“ je bila uz vatrogasno spremište u Savskoj cesti, a za prijevoz koristile dvije konjske zaprege a 1915. nabavljen automobil. Društvo se preselilo (1935.) u Martićevu ul 32, pa (1963.) u Đorđićevu 26 (kod Traumatološke bolnice). Društvo je (1945) promijenilo naziv u „Stanicu za spasavanje“,a 1949 u „Stanicu za hitnu pomoć“ a današnji naziv „Ustanova za hitnu medicinsku pomoć“ od 1994. u Heinzelovoj br 88.
