Na Recikliranom imanju Udruge ZMAG u Vukomeriću odvija se tečaj permakulture. Cilj je osposobiti kandidate za samoodrživošću. Oni nakon 72-satnog tečaja nauče sve – od malčiranja vrta i pripreme gredice bez kopanja do gradnje kuća od slame i zelenih krovova. Na ovaj način se može dizajnirati ne samo vlastito imanje i kuća, već stambena četvrt, naselje, pa čak poduzeće i cijela zajednica. Međunarodno priznati certifikat permakulturnog dizajnera uskoro će dobiti i Oliver Linz Bauer.
– Ja osobno nemam nikakav vrt, jedino balkonski, ali mislim da ću više manje pomoći prijateljima koji imaju zemlju i u životu primijeniti neke druge principe koji nisu isključivo vezani uz poljoprivredu. Permakultura je jedan način obrade zemlje koji je cjelovit jer koristi što manje vanjske resurse i u potpunosti iskorištava već prirodne procese koji se događaju. Osim što je primjenjiva na poljoprivredu i obradu zemlje, također je primjenjiva i u svim sverama života. Smanjiti input i vanjske resurse koje moramo plaćati ili dovlačiti, a povećati našu efektivnost – kaže Linz Bauer.
Nastava se odvija u vrtu, dvorištu i u tradicionalnoj drvenoj turopoljskoj kući, u kojoj se nalazi knjižnica, zajednička kuhinja i prostor za smještaj gostiju.
– Deset ljudi je sada tu i uče kako da dizajniraju svoj životni prostor na održivi način. To je moguće učiniti promjenom životnih navika već odmah. Recimo da čovjek već sad krene, ako ništa drugo, barem odvajati otpad ili kupovati hranu od lokalnih proizvođača. Ovo je samo jedan od primjera za to što možemo odmah promijeniti. Kod nas na tečaju se uči čitav niz drugih stvari. Ovi ljudi su naučili kako da sami izgrade svoju kuću od prirodnih materijala, kako da slože energetski sustav od obnovljivih izvora, kako da uzgoje vlastitu hranu i cijeli niz drugih stvari – objasnila je Sunčana Pešak iz Zelene mreže aktivističkih grupa (ZMAG).
U SKLADU S PRIRODOM
Na imanju se koriste samo obnovljivim izvorima energije. Struju i toplu vodu dobivaju pomoću solarnih kolektora, odgovorno gospodare vodom, uče o ekološkom graditeljstvu, čuvaju bioraznolikost, a otpad pretvaraju u vrijedne resurse.
– Određeni broj ljudi dobije priliku boraviti na imanju 10 dana učeći o svim aspektima permakulture, od energije, uzgoja hrane i gradnje. Ono što je navažnije polaznici nauče kako te stvari uklopiti u dizajne vlastitih projekata. Znači, svi oni dođu sa svojim željama, imaju zemljište, stan s okućnicom i željeli bi ta imanja učiniti što održivijima kroz primjenu permakulture – ističe predavačica Gordana Dragičević.
KUĆA KOJA DIŠE
I sama kuća u kojoj se održava edukacija primjer je održivog graditeljstva jer je obnovljena na način da se korištenjem prirodnih materijala postigne što veća energetska efikasnost. Imanje u Vukomeriću zamišljeno je ne samo kao edukacijski centar za permakulturu i tehnologije održivog razvoja, već i kao životni i radni prostor te poligon za eksperimentiranje. Na imanju su izgađeni razni ogledni primjeri ekološkog graditeljstva. Aktivistica Sunčana Pešak već živi u kući sagrađenoj od gline i slame.
– Moja kuća je građena tehnikom gdje se slama miješa s glinom. To se postiže tako da se radi smjesa u kojoj će biti dovoljno gline koja kući daje stabilnost, a opet da bude i dovoljne količine slame jer ona je izolacijski materijal. Nosiva konstrukcija kuće je od drveta. Znači, rade se kalupi i stavlja se mješavina u kalupe. Kad se smjesa posuši, kalup se podigne i ide novi sloj. Tako je moja kuća građena. U njoj je zdravo živjeti jer cijelo vrijeme diše, ima ugodnu klimu i izolaciju. Na taj način je štedljiva jer se troši manje energije za zagrijavanje prostora i općenito je jako ugodna za život – ispričala nam je Sunčana, čija je kuća pokrivena zelenim krovom. Gordana Dragičević ističe kako zemlja i biljke na krovu kuće istovremeno imaju više prednosti.
– Osim što pokrivaju krov, biljke filtriraju vodu. Olucima teće čista voda koju prikupljamo i dobro iskoristimo. Zemlja i biljke ujedno su i vrlo dobra toplinska izolacija. Imaju, dakle, više funkcija – zaključila je Gordana.
Aktivisti ZMAG-a kažu kako teže svijetu u kojem ljudi imaju zadovoljene životne uvjete te socijalna i ljudska prava, pri čemu ne ugrožavaju okoliš i održivost prirodnih ekosustava.
[print_gllr id=14817]
