Predavanje “Očuvajmo bioraznolikost – upoznajmo životinjske saveznike u vrtu” održano je sinoć u Vijećnici Pučkog otvorenog učilišta. Predavačica Silvija Kolar-Fodor, predsjednica udruge “Biovrt – u skladu s prirodom” održala je svoje prvo predavanje u Velikoj Gorici te okupljene građane upoznala sa živim svijetom oko nas. Objasnila im je kako održati ravnotežu u vrtu, koje životinje su nametnici, a koje korisni organizmi te kako uzgajati zdravu hranu. Na kraju predavanja Velikogoričani su sudjelovali u razmjeni sjemena.
Najvažnije je znati da je svaka životinja u vrtu korisna. – Pčele oprašuju voće i povrće, znači bez pčela ne bi imali jednu trećinu hrane koju danas imamo. Gliste nam stvaraju humus, obogaćuju i gnoje tlo, prozračuju ga i pomažu da tlo bolje sakupi vodu te smo na taj način otporniji na sušu. Osolike muhe i zlatooke pomažu u suzbijanju. Bubamare, one su predatori koji se hrane ušima. Na svim razinama i kod oprašivanja i kod zaštite od nametnika i kod povećanja plodnosti tla, za sve koristi neko živo biće oko nas – objasnila je Silvija Kolar-Fodor, predsjednica udruge “Biovrt – u skladu s prirodom”.
Za zdravi vrt treba prestati prskati jer ono uništava više korisnih kukaca nego nametnika te uništava dugoročnu ravnotežu. Važno je naučiti o bolestima, upoznati koji sve korisni organizmi nastanjuju vrt te napraviti stanište koje im je povoljno za život. Cvijeće će privući pčele i bumbare koji su vrlo korisni.
Na jučerašnjem predavanju osim sjemena zdravog povrća, moglo se nabaviti i sjeme korisnih biljki. – Vučika ili lupinus gnoje tlo dušikom jer je iz obitelji mahunarki, gailardija privlači bubamare u vrh. Ehinaceja i njene sjemenke su hrana za ptice tijekom zime. Rudbekije privlače pčele, leptire i bumbare i na kraju njihove sjemenke hrana su za ptice. Neven i kadife svojim mirisom tjeraju nematode iz tla i sve to u kombinaciji radi jedan prekrasan biosustav za uzgoj zdrave hrane – ispričala je Kolar-Fodor.
Predavanje je posjetila i Kristina Vučak koja već dugi niz godina prati rad udruge i s njom razmjenjuje sjeme za svoj vrt. – Uređujem ga prema načelima bioraznolikosti. Imam sve tipove staništa u svome vrtu – prirodne živice, travnjake, utilitarni vrt, ukrasni vrt. Ne koristimo nikakva kemijska zaštitna sredstva , obrađujemo ga minimalno, a uživamo maksimalno – objasnila je Kristina Vučak, krajobrazna arhitektica.
Korisne savjete na predavanju slušala je i Vesela Skoko. Svidjela joj se ideja hotela za kukce kojeg u svom vrtu nema. Od sjemena je uzela starinske vrste salata, paradajz i krastavce. – Ne koristim kemijska sredstva nego se trudim prirodno održavati, jedino što dosad nisam malčirala nego sam štihala, mislim sad i to promijeniti – ispričala je Vesela Skoko.
– Štihanjem se preokreće tlo. Time se zapravo preokreće i uništava struktura tla. Upravo je ta ravnoteža u tlu, bakterije koje žive gore na zraku, u simbiozi zraka, one se zaoravaju i uguše, dok se one koje žive bez zraka pomiču gore. I onda im treba vremena da dođu u tu svoju ravnotežu. Struktura tla razara se dugoročno, a vi dok konstantno malčirate, dok konstantno obnavljate taj sloj malča, gliste i kukci prekopavaju to tlo, prorahljuju i prozračuju ispod sloja malča. Vi imate rahlije tlo nego kada bi to konstantno prekopavali – zaključila je predavačica zašto je dobro malčirati tlo.
Inicijativa za jučerašnje predavanje krenula je na zanimljiv način. Gradskom odjelu za urbanizam i zaštitu okoliša e-mailom se javio građanin koji je predložio da udruga Bio vrt održi predavanje i u Velikoj Gorici. Udruga Bio vrt provodi besplatna predavanja diljem Hrvatske i građane savjetuje na koji način uzgajati hranu u vlastitom vrtu. Dogovoreno je predavanje, a iz Grada su uputili pozive građanima koji uređuju gradske vrtove, školama i vrtićima – odaziv je bio velik.
– Pokušavamo s raznoraznim udrugama organizirati različita predavanja, radionice, edukacijske aktivnosti kako bi motivirali građane da se što više uključe u ekološke aktivnosti. Između ostalog, građani u velikom broju održavaju gradske vrtove, a postoji entuzijazam i želja za još više tako da vidimo da smo na dobrom putu – poručila je Meri Barišić, viša stručna suradnica za zaštitu okoliša.
Iz Grada su pokrenuli i projekt vezan za uređivanje školskih i vrtićkih vrtova. Educirat će se školski koordinatori – nastavnici i odgajatelji koji će educirati građane od malih nogu.
Od sjemena se jučer najviše tražilo ono za starinske salate i mahunarke jer je do njih najteže doći. Veliki odaziv na predavanje govori i o tome kako je svijest građana o samostalnom uzgoju zdrave hrane sve veća. No, poručuju iz udruge da još uvijek treba raditi na tome da se veći dio populacije osvijesti.
