Danas je u Narodnim novinama Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila Natječaj za provedbu podmjere 6.1. “Potpora za pokretanje poslovanja mladim poljoprivrednicima”, provedba tipa operacije 6.1.1. “Potpora mladim poljoprivrednicima“, a u Vukovini su jutros otvoreni područni ured LAG-a Zrinska gora – Turopolje i ured Savjetodavne službe, čiji je prvi zadatak korisnike uputiti kako da Natječaju pristupe.
Otvorenju su nazočili glavni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak, v.d. ravnatelja Savjetodavne službe Zdravko Tušek, gradonačelnik Velike Gorice Dražen Barišić, načelnik Općine Orle Ivan Petko, načelnik Općine Lekenik Ivica Perović, predsjednik LAG-a Božidar Antolec i drugi. Punu im je podršku došao obećati Siniša Bukal.
Savjetodavna služba postoji od osamostaljenja Republike Hrvatske. Više od 250 savjetnika svih profila agronomske struke pomaže dionicima ruralnoga razvoja unapređivati proizvodnju i tehnološke poljoprivredne procese. Savjetodavna služba djeluje kroz županijske podružnice na više od sto lokacija diljem Hrvatske.
– U nekoj budućoj perspektivi želimo napraviti daljnji iskorak u tome da poljoprivrednici dobiju pravovremene i točne i kvalitetne savjete kako koristiti sredstva iz programa ruralnog razvoja i kako pripremati projekte. Na tome ćemo ubuduće puno više raditi – rekao je Zdravko Tušek, v.d. ravnatelja Savjetodavne službe.
– Ovo je jedinstven primjer koji želimo kopirati u druge ruralne prostore Lijepe Naše. Znači da na istom mjestu imamo poljoprivrednu Savjetodavnu službu, to jest stručnjake koji daju savjete poljoprivrednicima kako poboljšati proizvodnju, ali i kako pripremiti projekte na razini programa ruralnog razvoja i svih ostalih projekata EU. U tome će im pomoći i djelatnici LAG-a – rekao je Tugomir Majdak, glavni tajnik Ministarstva poljoprivrede, pozvavši mlade poljoprivrednike da već sutra dođu u novootvorene urede na savjetovanje kako dobiti do 50 000 eura investicijske potpore.
Na ruralnom prostoru Grada Velike Gorice živi četrdesetak tisuća stanovnika. Dio njih bavi se mješovitom poljoprivredom, a dio intenzivnijom poljoprivrednom proizvodnjom. Profesionalne organizacije i savezi poljoprivrednika i malih poduzetnika uz javne ustanove, udruge, dionička društva i razvojne agencije čine najveći dio članstva LAG-a. LAG Zrinska gora – Turopolje postoji od lipnja 2011., a Grad Velika Gorica pristupio mu je u siječnju 2015.
– Mi smo u ovaj povijesni objekt uložili 350 000 kuna. Stručnu, humanu i životnu vrijednost dat ćete mu vi, korisnici LAG-a. Zadnjih godina, nažalost, bilježimo egzodus poljoprivrednika. Međutim, život se vraća, ima mladih i stručnih ljudi koji žele nastaviti i dati novi doprinos kraju. Vaš život ovdje neće biti samo podstanarstvo, nego ćete vi generirati budući razvoj našega kraja. Nadam se da će se cijeli poljoprivredni dio Republike Hrvatske osoviti na noge kao što se naše Turopolje osavlja – rekao je gradonačelnik Barišić obraćajući se uzvanicima.
S tri jedinice lokalne samouprave, Gline, Petrinje i Lekenika, LAG se proširio na njih osam, uključujući Grad Veliku Goricu, Općinu Orle, Općinu Donji Kukuruzari, Općina Martinska Ves i ruralno područje Grada Siska. Ured u Vukovini prvi je ured LAG-a na području Turopolja.
– Kada govorimo o Mjerama 202 kroz LEADER, tamo smo imali 900 000 kuna u provedbi, a sada je došla privremena Odluka u kojoj stoji da je za naš LAG odobren iznos od malo više od 10 milijuna kuna za Mjeru 19, Podmjeru 19.2., i to je mjera za koju ćemo do 2020. raspisivati natječaje ruralnog razvoja, koji su isti kao i mjere ruralnog razvoja Republike Hrvatske – rekao je Božidar Antolec, predsjednik LAG-a Zrinska gora – Turopolje.
Kroz Lokalnu razvojnu strategiju 2014.-2016. LAG Zrinska gora – Turopolje opredijelio se za četiri glavne mjere, Mjeru 4 – ulaganje u fizičku imovinu, Mjeru 6 – razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja, Mjeru 7 – temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima i Mjeru 8 – ulaganja u razvoj šumskih područja i poboljšanje održivosti šuma. Upravo unutar tih mjera i njihovih podmjera LAG će raspisivati natječaje i dodjeljivati novac iz fonda od deset milijuna kuna, dodijeljenog ove godine LAG-u za Mjeru 19, Podmjeru 19.2.
Glavnog tajnika Majdaka pitali smo o osporavanom radu APPRRR-a, a Antolca često postavljano pitanje – di su pare?
– Analizirali smo sve što se radilo u posljednje dvije godine na razini realizacije programa ruralnog razvoja Ministarstva poljoprivrede, pa tako i Agencije za plaćanje, i donijeli smo određene smjernice za budućnost. Otklanjamo sve greške, odnosno prepreke u proceduri kako bi svaki prijavitelj/korisnik imao što transparentniju sliku na koji način i kako se može javiti, ali i da obrada prijava krene što brže, i kako bi u konačnici što efikasnije iskoristili sredstva Europske unije. To nam je misija za buduće razdoblje – odgovorio je Majdak.
– Ja volim reći da je taj novac imaginaran jer ga mi nemamo na svom računu ni u svom sefu. On je trenutno u Odluci, koju smo dobili, i u pripremi je način na koji će se isplaćivati. Kada raspišemo mjere koje su nam dostupne kroz strategiju, donosit ćemo odluke i provoditi kompletan natječaj. Neće ga provoditi Agencija, provodit će ga tijelima koja su za to odobrena sam LAG. Nakon donošenja odluka u suradnji s Agencijom, koja će potvrditi naše odluke, ta sredstva će se dodjeljivati. Postupak nije do kraja definiran, kao ni točno vrijeme, ali očekujemo u sljedećoj godini raspisivanje prvih mjera – rekao je Antolec.
– Na žalost, gdje smo kasnili, ne kao LAG, nego kao država općenito, događalo se u vrijeme pretprošle vlade, kad Ministarstvo nije bilo posloženo na način na koji je trebalo biti, i jednostavno LAG-ovi u Hrvatskoj su imali velikih problema i s provedbom IPARD Mjere 202 i s provedbom pripremne pomoći 19.1. iz Programa ruralnog razvoja upravo iz razloga što je Ministarstvo, odnosno Agencija kasnila s pravilnicima, odlukama i zakonskim okvirima. Ali, evo, dolaskom ministra Tolušića to se, mogu slobodnim izrazom reći, turbo ubrzalo. Vidimo da velikih pomaka ima i nadamo se sredinom iduće godine, u šestom ili sedmom mjesecu, da ćemo raspisati prve natječaje – komentirao je Siniša Bukal.
Hrvatska poljoprivreda u kritičnoj je fazi. Stručnjaci tvrde da su nam tla kisela i jalova, da smo zemlju uništili pesticidima, da se obradivo zemljište prepolovilo te da nam ostaje samo još šezdesetak žetvi.
– U odnosu na 2005., u 2015. smo, s izuzetkom suncokreta i pšenice, proizveli manje kukuruza, krumpira, šećerne repe, govedine, svinjetine…, a tabu tema je i da imamo regije poput Zagrebačke županije koje su toliko opterećene teškim metalima, prije svega bakrom koji se u nas u voćnjacima i vinogradima koristi već 100-tinjak godina. Bakar je teški metal koji je kad dođe u tlo nemoguće odstraniti, bar ja ne znam za takvu tehnologiju, pa brojni dijelovi Zagrebačke županije, ali i drugdje uopće nisu povoljni za ekološku proizvodnju. To su sve stvari o kojima bi trebao promišljati neki prosječan ministar ili premijer, što će biti s nama i našom djecom za 30, 50 ili 100 godina, a ne o tome hoće li dobiti izbore za dvije, tri ili četiri godine. To sigurno nije nacionalni interes – za Agrobiz je rekao Darko Znaor, stručnjak za ekološku i održivu poljoprivredu i gostujući predavač na Sveučilištu Wageningen u Nizozemskoj.
Stvari su se, izgleda, donekle pokrenule. Na novom je ministru da poljoprivrednicima konačno osigura preživljavanje, na agencijama i uredima da omoguće pristup novcu Europske unije, na LAG-ovima da i dalje potiču umrežavanje i dijalog, a na medijima i javnosti da proces zainteresirano prate.
