ULO hladnjača Distributivnog centra za voće i povrće Velika Gorica, koja se počela graditi u svibnju ove godine u Radnoj zoni Rakitovec, u studenom će biti završena. Riječ je o prvoj hladnjači koja će biti u vlasništvu proizvođača. Ukupna vrijednost ove investicije je 26 milijuna i dvjesto tisuća kuna od kojih je 90 posto bespovratnih sredstava dobiveno iz Europskog poljoprivrednog fonda.
– Već ove godine ovdje će biti skladištena i naša i međimurska jabuka. Iz godine u godinu želimo širiti i artikle povrća. Ove postojeće kupce, koje sada snabdijevamo s voćem, želimo početi snabdijevati i s povrćem. Osigurat ćemo da naša djeca i pacijenti u bolnicama dobiju visokokvalitetno voće, a i povrće – rekao je Hrvoje Bunjevac, direktor Distributivnog centra, prilikom današnjeg obilaska radova.
Novoizgrađena ULO hladnjača koristit će modernu tehnologiju ultra low oxygen koja smanjuje udio kisika u zraku unutar hladnjače te omogućava dugotrajnije skladištenje voća i povrća. Bit će kapaciteta tri tisuće tona, a od toga 400 tona predviđeno je u najmodernijoj dinamičkoj atmosferi.
– Naša proizvodnja, po svim sektorima, možemo reći, propada. Naša poljoprivredna proizvodnja trenutno je na aparatima. Ovaj objekt za sve nas je ona zadnja nada koja nas je držala da se skroz ne napusti proizvodnja voća i povrća u našoj županiji i šire. Ako bi se prodavalo kako se do sada prodavalo, da za nešto što trgovac prodaje po četiri kune, vama naplati kunu, a troškovi proizvodnje su kunu i sedamdeset lipa, tko bi se bavio time te tako završio u minusu. Putem ove hladnjače pratimo trendove zapadne Europe – objasnio je Bunjevac.
Najveća prednost ove hladnjače je što će omogućiti domaćim proizvođačima da budu konkurentni tijekom cijele godine te tako osiguraju opstanak domaće proizvodnje, ali i stvore veći dohodak. Toga je svjestan i Ivan Kuzmec, predsjednik Skupštine Zagrebačkih voćnjaka koji jedva čeka da počne skladištiti svoje proizvode u ULO hladnjači. Na taj način svoje proizvode neće morati silom prodati već će čekati najpovoljniji trenutak.
– Čim imaš veće količine i uskladišteno kako treba da se ne moramo žuriti s prodajom, ja se nadam da neće biti problema. Ipak ćemo moći nekakvu realnu cijenu postići – ispričao je Kuzmec te objasnio da cijenu trenutno diktiraju trgovački lanci, no da će se i to uskoro promijeniti.
Zagrebački voćnjaci trenutno proizvode jagode, jabuke, šljive i kruške, a uskoro će moći zasaditi i nove voćnjake i nove sorte. Godišnje proizvedu između 1500 i dvije tisuće tona voća.
– Sada se samo treba pozicionirati na tržištu, treba raditi na tome i treba stvarati dodanu vrijednost kroz kvalitetu koja će se isporučivati te kroz angažman naših poljoprivrednika i poljoprivrednih proizvoda koji bi trebali proći ovaj Distributivni centar, odnosno ULO hladnjaču i onda završiti na našim stolovima, u vrtićima i školama – poručio je Dražen Barišić, gradonačelnik Velike Gorice. 
Od ove školske godine za 70 škola počinje program Školska shema. Provodi ga Ministarstvo poljoprivrede s Agencijom za praćenje i ruralni razvoj, a program je za ovu školsku godinu vrijedan milijun i 50 tisuća kuna. Određena sredstva osigurala je i Europska unija.
– U program smo se uključili kao Distributivni centar u smislu ugovora dostave određene količine voća, povrća, ali i u budućnosti mlijeka. Time smo našim proizvođačima osigurali plasman količina svoje robe. Zasad je to za one škole čiji je osnivač Zagrebačka županija, za oko 21 tisuću đaka. Još u gradovima, kao i u Gorici za još 12-ak tisuća đaka – ispričao je Stjepan Kožić, župan Zagrebačke županije.
Prošle godine ovaj projekt provodio se u 16 škola, dok će ove godine domaće voće jesti u 36 škola, a s područnima ukupno 70. Bunjevac naglašava da žele svoje voće uskoro plasirati i u bolnice te ostale zdravstvene ustanove.
Zašto je upravo Radna zona Rakitovec važna, ne samo za Veliku Goricu, već za cijelu Zagrebačku županiju objasnio je gradonačelnik. – Gotovo 80 posto investicija koje će ovdje biti aktivirane dolazi iz sredstava Europske unije, otvara nova radna mjesta. To je naša najveća radna zona i u potpunosti je popunjena i rasprodana. Više nema niti jednog četvornog metra slobodnog. To potvrđuje da se vodila dobra politika te da Hrvatska ide u dobrom smjeru i polako se budi – zaključio je Barišić.
