I ovog ljeta Velikogoričani su iskoristili višak slobodnog vremena kako bi u Gradskoj knjižnici Velika Gorica posudili pokoju knjigu i pročitali ju. Iako su sva tri odjela knjižnice u srpnju i kolovozu radili skraćeno prema ljetnom radnom vremenu, to ih nije spriječilo da dođu po nešto za sebe.
– U periodu od 1. srpnja do 31. kolovoza knjižnicu je posjetilo gotovo devet tisuća Velikogoričana (8 961 član), a posuđeno je ukupno 16 246 svezaka knjiga, što je impresivan podatak i dokaz da je čitanje opet u modi – ili je barem tako u Velikoj Gorici! Kroz ruke vaših knjižničara ovoga je ljeta prošlo 36 351 knjiga što predstavlja ukupnu cirkulaciju knjiga, odnosno sve posuđene i vraćene knjige zajedno. U odnosu na prethodne godine Velikogoričani su čitali nešto više i u većem broju posjećivali knjižnicu – poručuju iz Gradske knjižnice Velika Gorica.
A što se najviše tražilo i čitalo ovoga ljeta u Velikoj Gorici? Među domaćim autorima najtraženiji je bio Kristijan Novak čiji je roman “Ciganin, ali najljepši” nedavno nagrađen T-portalovom nagradom za roman godine, zatim “Mileva Einstein: teorija tuge” Slavenke Drakulić, Jergovićev posljednji roman “Wilimowski” i “Sjećanje šume” Damira Karakaša, također finalista T-portalove nagrade. Mnogi su poželjeli saznati prljave tajne iz svijeta domaće politike pa su čitali knjigu Mirele Holy “Vražica nosi Pradu”, a potaknuti uspjehom istoimene predstave Velikogoričani su se okrenuli i jednom dramskom tekstu – knjizi “Tri zime” Tene Štivičić.
Među stranim knjigama i autorima najtraženija je bila Elena Ferrante, talijanska spisateljica nepoznatog identiteta i njezine do sada objavljene dvije knjige, prva dva dijela tetralogije “Genijalna prijateljica”. Tu su zatim “Kameno srce” Renate Dorrenstein, “Belgravia”, novi roman Juliana Fellowsa, novi triler autorice “Djevojke iz vlaka” Paule Hawkins “U vodu”, “Par iz susjedstva” Shari Lapene i “Uhoda” švedskog spisateljskog dvojca koji objavljuje pod imenom Lars Kepler.
Mnogi su ponovno, a neki i po prvi puta poželjeli pročitati serijal o čarobnjaku Harryju Potteru, trilogiju Francine Rivers “Glas u vjetru” ili serijal “Igra prijestolja” George R.R.Martina. Od starijih naslova čitali su se i “Jedi, moli, voli” Elizabeth Gilbert, “Koliba” Paula Younga, “Ubiti pticu rugalicu” Harper Lee, “Sto godina samoće” Gabriela Garcie Marqueza i “Kradljivica knjiga” Markus Zusak.
Iznimno su bili traženi i antiutopijski romani i to klasici žanra poput Orwellove “1984”, Bradburryjevog “Fahrenheita 451” ili Zamjatinovog “Mi”. Tražila se i knjiga o kojoj se mnogo govori u posljednje vrijeme, a to je “Sluškinjina priča” Margaret Atwood no u knjižnici trenutno ne posjeduju primjerak ove knjige.
Standardno se čitalo i takozvano “lagano” ljetno štivo za razbibrigu – ljubavni, povijesni i kriminalistički romani. U žanru povijesnih ljubića najtraženiji je bio serijal “Čuvari visočja”. Povijesni serijali Conna Igguldena o Juliju Cezaru i Džingis Kanu te Gilesa Kristiana o Vikinzima naslovi su koji su bili najtraženiji među ljubiteljima tog žanra ovoga ljeta. Švedska spisateljica Camilla Laeckberg i njezin serijal kriminalističkih istraga na idiličnom otočiću Fjallbacki bili su prvi izbor ljubitelja krimića.
Najmlađi čitači najčešće su posezali za serijalom “Gregov dnevnik” Jeffa Kinneya, serijom knjiga o djevojčici Maši domaće autorice Sanje Pilić i nezaobilaznim Harryjem Potterom, a dva najtraženija naslova bili su romani Sanje “Dnevnik Pauline P.” i “Mali Jan ima plan”. Apsolutni omladinski hit ovoga ljeta bio je roman “Trinaest razloga” Jay Asher te svi romani Johna Greena.
