Kurija Alapić u Vukovini najstarija je sačuvana kurija na području Turopolja. Vjerojatno je sagrađena u prvoj polovici 18. stoljeća, ali je u drugoj polovici istoga stoljeća temeljito obnovljena i pretvorena u građevinu koju danas smatramo tipičnim primjerkom drvene profane arhitekture nižeg plemstva kakva se gradila u kasnobaroknom razdoblju na području sjeverne Hrvatske. Radi se o jednokrilnoj i jednokatnoj drvenoj građevini pravokutnoga tlocrta podignutog na temeljima od cigle, sagrađenog horizontalnim nizanjem hrastovih planjki koji su na uglovima spojeni na način hrvaškoga vugla. Zaključena je strmim četverostrešnim krovom.
Prostorije prizemlja nekoć su imale gospodarsku, a kat stambenu funkciju s najreprezentativnijom i najvećom prostorijom tzv. palačom. U predvorje kata dolazi se dvokrakim stubištem s izvornom drvenom balustradom, a sve prostorije kata povezuju enfilade – način gradnje u kojemu su prostorije u reprezentativnim građevinama poredane u nizu, sva vrata pritom leže u jednoj osi i, kada su otvorena, pruža se pogled duž cijeloga niza prostorija.
Kurija se ističe rezbarijama: na drvenom “zaglavnom kamenu” iznad ulaznih vrata plitko su izrezbareni inicijali P K unutar srcolikog obrisa, a na tri grede katnih prostorija izrezbareni su Kristov monogram (IHS), Marijin monogram (MRA) i dekorativna rozeta. Očuvana je i izvorna bravarija na drvenim ulaznim vratima i vratima kata. Namještaj iz 18. stoljeća nije sačuvan, tek nekoliko predmeta iz 19. i 20. stoljeća.
Kurija Alapić proglašena je spomenikom kulture 1964. godine.
Fotografija: Vukovina – kurija Alapić, autor fotografije: Višnja Huzjak, 1961., vlasnik/imatelj: Muzej Turopolja
Literatura: Sanja Cvetnić, »Pavao Kamenar i drveni dvorac u Vukovini«, u: Peristil: zbornik radova za povijest umjetnosti 56 (2013.), str. 255–261.
#muzejturopolja, turopolje, velikagorica, vukovina, arhitektura , drvena arhitektura, kurija, fotografija, kronike velike gorice, povijest, crtice iz povijesti
